14.08.2022.
Dok cijene hrane i osnovnih namirnica u evropskim zemljama padaju, u BiH stanje gotovo nepromijenjeno. Pojedini artikli pojeftinili su tek za nekoliko feninga iako ima osnova da se snize cijene to se u BiH ne dešava, kažu stučnjaci. Međutim država kao kontrolni mehanizam ne radi dovoljno u cilju zaštite građana, kažu ekonomisti. Nekada su građani dijaspore rado dolazili i išli u kupovinu po daleko povljnijim cijenama u našim trgovinama, međutim zbog enormnih poskupljenja došli smo do obrnute situacije, a najviše kada je hrana u pitanju, koja je skuplja za 23,4 odsto u odnosu na prošlu godine.
Istraživanje objavljeno na portalu Buka pokazuje da ono što građani Njemačke mogu da kupe za 18 maraka, u BiH košta 28 maraka, iako njihova prosječna plata iznosi oko 3,5 hiljade eura, dok je kod nas višestruko manja i iznosi oko 500 eura.
Iako je primijetno da cijena energenata, koju su jedan od glavnih faktora koji diktira cijenu proizvoda, pada, cijene hrane i dalje su visoke.
„Kada smo imali ono enormno poskupljenje cijena goriva, trgovci pružaoci usluga su se pravdali da veliki udio u njihovom poslovanju imaju i troškovi prevoza jer većinu proizvoda uvozimo i da je to, između ostalog, jedan od razloga zbog kojih je moralo doći do tih enormnih poskupljenja hrane i osnovnih životnih namirnica.
Sada smo svjedoci da imamo još uviijek, kao što sam ranije rekao,nedovoljno pojeftinjenje goriva, ali sigurno značajno, negdje oko 40 feninga po litri dizela tako da smatramo da bi trebalo značajnije biti u tom segmentu i pojeftinjenje osnovne životne namirnice, naročito hrane i prehrambeni proizvodi“ kaže Zoran Petoš iz Udruženja za zaštitu potrošača Don Prijedor.
Kad god treba da se smanji cijena nekog proizvoda to se kod nas ne desi, jer treba uzeti više novca od građana, kaže ekonomista Zoran Pavlović. Država kao kontorlni mehanizam, ne sankcioniše na pravi način one koji neopravdano podižu cijene, smatra Pavlović te dodaje da u predizbornoj kampanji niko nema vremena da se bavi problemima građana.
„Kontrolni mehanizmi i kada rade i kada konstatju da je neko podigao cene više nego što je dozvoljeno, naplate kaznu. Ne kazne prodajni objekat ili benzinsku pumpu time što će staviti crvenu traku oko nje i prikazati građanima da su to ljudi koji su im zavukli ruku u džep. Tako da ti mehanizmi su takvi da u biti će lako trgovac platiti kaznu i nastaviti po istom. Svi sve znaju, jer onog momenta kada sednu u fotelju, onda su oni upravo pravi ljudi koji sve znaju šta treba, a kako će biti građanima, to građani sami znaju“, navodi ekonomista Zoran Pavlović.
Potrebno je utvrditi da li se u trgovinskim objektima krši Zakon o trgovini, ko i zašto ga krši, ističe odbornik PDP-a u Skupštini grada Banjaluka Milko Grmuša. Kaže da je neophodno da se političari angažuju u rješavanju problema običnih građana.
„Ja smatram da je potrebno da ruku pod ruku inspektor rada i tržišni inspektor odu u svaku prodavnicu, u svaki market da vide šta se dešava, da detektuju odgovorne, baš me briga da li su ti odgovorni njihovi vlasnici, da li su to i veliki mega uvoznioci iz zapadne Hercegovine, sad je vrijeme i smatram da je to interes svakog čovjeka u ovoj zemlji, bez obzira na ime, prezime, nacionalnost da živi život dostojan čovjeka“, kaže odbornik PDP-a u Skupštini grada Banjaluka Milko Grmuša.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, na godišnjem nivou zabilježen je prosječan rast cijena od 15,8 odsto. Osim cijena hrane skuplje je stanovanje i rezijski izdaci za 14,1odsto, prevoz je poskupio za 34,5 odsto, dok je zdravstvo skuplje za 1,4 odsto.
