03.05.2023.
ISTOČNO SARAJEVO, SARAJEVO – Došla sam na ovaj dan da obilježim moju tugu, moju nevolju. Čekam pravdu, jedina mi je želja kao majci da pravda izađe na vidjelo,rekla je danas Bogdana Tomović, čiji je devetnaestogodišnji sin Zdravko kao vojnik JNA stradao u napadnutoj koloni
Ona redovno prusustvuje obilježavanju zločina u Dobrovoljačkoj ulici koji se dogodio 1992. godine i naglašava da je njoj prije 31 godinu na današnji dan u ovoj sarajavskoj ulici ubijeno sve u životu.
Uz jake mjere obezbjeđenja delegacija iz Republike Srpske, u kojoj su i porodice poginulih pripadnika JNA i preživjeli zapalila je svijeće i položila bijele ruže na mjestu stradanja, a potom krenula je iz Dobrovoljačke ulice u Sarajevu prema Istočnom Sarajevu.Prije polaska u Sarajaevo u U crkvi Svetog velikomučenika Georgija u Miljevićima u Istočnom Sarajevu služen je parastos za pripadnike JNA.
Željko Pantelić, bivši poručnik JNA koji je bio u koloni napadnutoj 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, razočaran je jer 31 godinu od zločina koji su počinile muslimanske paravojne formacije nema pravde ni satisfakcije.
-Svo ovo vrijeme smo mislili da će Tužilaštvo naći snage da optuži okrivljene, međutim od 2018. godine, kada je ponovljen, postupak se sada vodi samo za 3. maj, odnosno zločine počinjene prilikom izlaska kolone iz Komande Druge vojne oblasti, dok za zločine koji su počinjeni prije toga, ubistva vojnika na Bistriku, 2. maja u Domu JNA, na Skenderiji, kod Pošte i Komande Druge vojne oblasti nije ni pokrenut postupak – izjavio je Pantelić novinarima.
Ističući da je to sramota, Pantelić je naglasio da je to pokazatelj da ovdje ne može doći do suživota na način kako je bilo prije rata.
Pantelić je ranjen 2. maja u napadu muslimanskih paravojnih formacija na Komandu Druge vojne oblasti, a 3. maja zarobljen u napadu na na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici.
-Teško sam maltretiran, izvođen na strijeljanje. Pobjegao sam prilikom razmjene – svjedoči Pantelić.
On je istakao da 31 godinu traje borba za istinu o zločinima počinjenim krajem aprila i početkom maja u Sarajevu nad pripadnicima JNA.
-Prije dvije godine objavio sam i knjigu o tim zločinima, a opet u komentarima na društvenim mrežama i u medijima naša se jedinica vodi kao „niški specijalci“, iako nikakve veze nismo imali sa Nišom. Još se priča o nekim braniocima Sarajeva koji su se branili od nas koji smo bili opkoljeni u kasarnama. I još nema nikakve pravde, neke satisfakcije zato što je zločin počinjen – zaključio je Pantelić.
Obilježavanju zločina u Dobrovoljačkoj ulici redovno prisustvuje i Gordana Gvozdenović, sestra poručnika JNA Obrada Gvozdenovića, ubijenog 2. maja.
Prema riječima Gvozdenovićeve, porodice stradalih, preživjeli učesnici kolone i ostali svojim dolaskom odaju počast stradalima, kako ovaj zločin nikada ne bi bio zaboravljen.Početkom maja 1992. godine, zločin nad nedužnim vojnicima, oficirima i građanskim licima na službi u JNA, tokom dogovorenog mirnog povlačenja iz Sarajeva, počinili su pripadnici takozvane Armije BiH, Teritorijalne odbrane RBiH i paravojnih muslimanskih formacija kojima su komandovali predratni kriminalci.
Dana 2. maja 1992. godine oko 11.30 časova, oko 200 pripadnika jedinica teritorijalne odbrane tzv. RBiH i “Zelenih beretki”, među kojima su bili Sakib Puška, Jusuf Juka Prazina, Emin Švrakić i drugi, kao i jedinica kojima je komandovao sarajevski kriminalac Ismet Bajramović Ćelo, držali su u blokadi, a potom izvršili i napad na Dom JNA u Sarajevu, otvarajući vatru iz cjelokupnog raspoloživog naoružanja.
Napadom na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj, koja se mirno povlačila iz Sarajeva prema sporazumu i uz garanciju mirovnih snaga UN na čelu sa generalom Luisom Mekenzijem, rukovodili su tadašnji član Predsjedništva BiH Ejup Ganić i rukovodstvo tadašnje Republike BiH.
Za samo nekoliko dana mučki su ubijena 42 pripadnika JNA, 71 je ranjen, dok ih je 207 zarobljeno. Prvi napad je izvršen 2. maja na Dom JNA, a sve kasarne JNA u ovom gradu bile su blokirane i pod opsadom muslimanskih paravojnih snaga, koje su im isključili struju, vodu i telefone.
Pred Sudom BiH, 21. septembra prošle godine počeo je pretres u predmetu koji se vodi protiv Ejupa Ganića i još devetorice nekadašnjih vojnih i policijskih funkcionera za zločine u Dobrovoljačkoj ulici 3. maja 1992. godine u Sarajevu.
Osim Ganića, optužnica, koja je podignuta 27. aprila, tereti i Zaima Backovića, Hamida Bahtu, Hasana Efendića, Fikreta Muslimovića, Jusufa Pušinu, Bakira Alispahića, Enesa Bezdroba, Ismeta Dahića, te Mahira Žišku.U BiH neće biti razumijevanja dok se ne počnu uvažavati sve žrtve
Među prisutnima u Dobrovoljačkoju ulici danas su bili i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac, ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić, izaslanik srpskog člana i predsjedavajuće Predsjedništva BiH Boško Tomić.
Tu su i poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić i Miroslav Vujičić, vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Viktor Nuždić.
Danijel Egić istakao je da Srpska i njene institucije instistiraju na tome da se kazne počinioci i naredbodavci zločina nad pripadnicima JNA u maju 1992. godine u Sarajevu.
On je napomenuo da je 26. aprila 1992. godine u Skoplju potpisan sporazum o mirnom povlačenju JNA iz BiH koji je potpisala komanda JNA i muslimanski ratni lider Alija Izetbegović.
-U svim događajima koji su uslijedili, to nije ispoštovano, čak naprotiv, 2. maja 1992. godine počeo je masovni napad na objekte JNA u Sarajevu i tada je već počinjen veliki zločin – izjavio je Egić novinarima u Istočnom Sarajevu.
On je istakao da su napadi na JNA u Sarajevu kulminirali 3. maja u Dobrovoljačkoj ulici kada su, mimo dogovora, konvoj koji je bio u formaciji za povlačenje napali Teritorijalna odbrana BiH, “Zelene beretke” i druge paravojne formacije.
Egić je naglasio da za ovaj zločin nad mladim vojnicima na odsluženju vojnog roka i dalje niko nije odgovarao iako je konvoj JNA koja se povlačila iz Sarajeva bio pod pratnjom UNPROFOR-a.
Nenad Stevandić izjavio je da u BiH neće biti razumijevanja dok se ne počnu uvažavati sve žrtve i da predstavnici Srpske neće odustati od borbe za jednakost srpskih žrtava.
-Sve dok svi u Sarajevu ne shvate da je poštovanje žrtava dvosmjerna ulica, a ne jednosmjerna i da, ukoliko tražiš da se tvoje žrtve poštuju, moraš da poštuješ i tuđe – rekao je Stevandić.
Istakao je da Republika Srpska pokazuje poštovanje svim žrtvama i svima omogućava da izraze poštovanje svojim žrtvama na njenoj teritoriji.
-Mi se uvijek susrećemo sa neugodnim situacijama kada izražavamo poštovanje prema ljudima koji su bili nenaoružani, koji se nisu borili ni sa kim, a surovo su ubijeni i onda se kasnije pokušalo prvo zataškati, a onda banalizovati ili čak ih nazivati legitimnom metom – naglasio je Stevandić.
Predsjednik DNS-a Nenad Nešić izjavio je danas u Istočnom Sarajevu da Srbi ne smiju da zaborave svoje žrtve i sdozvole prekrajanje istorije.
-Trideset jednu godinu od zločina u Dobrovoljačkoj još niko nije osuđen. Nadam se da će, napokon, pravda da se desi, da oni koji su naložili ovaj zločin budu kažnjeni – izjavio je Nešić.
Nešić, koji je i ministar bezbjednosti u Savjetu ministara, istakao je da Srbi treba da se dozovu u pamet kako se ovako nešto nikada ne bi ponovilo.
-Niko, 31 godinu nepravde, nije izrazio žaljenje ni empatiju prema srpskim žrtvama. Nadam se da će se u budućem vremenu neko izviniti za nemile događaje, za zločine, za bol jer ljudi su ljudi – zaključio je Nešić.
