14.07.2024.
Toplotni talas u punom je jeku. Nemamo predaha ni u noćnim, ni u jutarnjim časovima. Vrhunac se očekuje u utorak, kada je najavljeno i do 43 stepena. Možda subjektivni osjećaj bude jači, ali temperatura neće prelaziti više.
Malo li je i to.
Meteorolozi objašnjavaju kako se mjerenja rade:
– Da bismo mogli da poredimo temperaturu, mi i drugi zavodi u svijetu, mora da postoji jedan isti sistem, a to kaže da se mjeri temperatura vazduha. Ne temperatura podloge, ne temperatura vazduha u automobilu, ne temperatura asfalta, koja ljeti može da bude sigurno i 50 do 70 stepeni, kada se termometar stavi direktno na sunce, onda se termometar grije. Mi ne dobijemo temperaturu vazduha, već temperaturu termometra. Često čujemo i informaciju da mi mjerimo temperaturu u nekom debelom hladu. Kao što možete vidjeti, temperatura se mjeri u zaklonima i jedini hlad koji termometar ima je samo taj krov, da ne bi sunce grijalo direktno termometar, odnosno, mi mjerimo temperaturu vazduha, dakle na isti način širom svijeta – pojašnjava meteorolog Milica Đorđević.
Zato zaštita radnika kod nas nije kao u svijetu.
Slabo se brine o radnicima, čije je radno mjesto na otvorenom. Poslodavci nerijetko ne slušaju preporuke. Zakone bi valjalo mijenjati. Poruke su to sindikalaca.
– Mi nemamo ni u Zakonu o radu, ni u Zakonu o zaštiti na radu, propisano koliko je to visoka ili niska temperatura po kojoj radnici bi trebalo jednostavno da se smaknu i da u tom periodu ne rade – kaže Dragana Vrabičić, predsjednik Sindikata radnika građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti.
Valjalo bi prilagoditi radno vrijeme. Nije rijetko da ti radnici u ambulantu dolaze sa simptomima toplotnog udara. To bi trebalo da se vodi kao povreda na radu, poruka je medicinske struke.
– Još nisam našla poslodavca da će tako nešto da potpiše, nego povredu na radu uvijek traže. Kažu, to mora biti posebna dijagnoza kao povreda, a to je kod nas definisano drugačije u medicinskoj struci. Međutim, i izlaganje visokoj temperaturi je vrsta povrede – smatra Milijana Đajić, doktor porodične medicine.
Visoka temperatura najviše ugrožava one koji imaju hronični problem sa srcem.
Ipak, svi bi trebalo da se pripazimo. Po ovakvom vremenu niko nije bezbjedan.
– Nerijetko mladi ljudi, ako ne uzimaju dovoljno tečnosti, nam dolaze sa palpitacijama, sa učestalim lupanjima srca, osjećajima zamora, gušenja, malaksalosti, nerijetko i niskog krvnog pritiska. Dakle, gubitak tečnosti ostavlja svoje posljedice i na to treba da obrate pažnju i izuzetno mlade osobe – izjavio je Bojan Stanetić, kardiolog.
Tečnost, tečnost i tečnost, odzvanja ovih dana.
I dok takvi savjeti stižu, građani u više dijelova Banjaluke nemaju ni kapi vode. Nema više ni računa banjalučkog “Vodovoda”. Blokirani su zbog duga za struju u iznosu od 850.000 KM. Čime će to gasiti, još se ne zna. I to je zabrinulo Banjalučane.
Znači li to da do daljnjeg ostaju bez vode? Pitali bismo to direktora Aleksandra Zolaka, ali na naše pozive nije odgovarao.
