Hapšenje Davora Macure, vlasnika Alta banke, uslijedilo je nakon višesatne policijske pretrage prostorija banke i samo nekoliko dana nakon što je Narodna banka Srbije oduzela toj instituciji dozvolu za rad. Slučaj je odmah dobio širi značaj: od bankarskog i krivičnog postupka do pitanja o mogućem nezakonitom iznošenju oko 45 milijardi dinara iz trezora i o posljedicama po klijente, povjerioce i finansijski sistem.
Prema dostupnim informacijama, Macura je uhapšen 2. novembra 2026. godine po nalogu Javnog tužilaštva za organizovani kriminal, uz podršku specijalizovanih policijskih službi. Istovremeno su privedene još dvije osobe zaposlene u Alta banci, među kojima su rukovodilac odjela za trezor i upravljanje gotovinom te saradnik zadužen za trezorsko poslovanje. Tužilaštvo je saopćilo da postoji osnov sumnje da je Macura, prekoračenjem svojih ovlaštenja, neovlašteno iznosio novac iz bankarskog trezora, dok su mu, prema sumnjama istražitelja, ove dvije osobe omogućavale pristup prostorijama u kojima se čuvala gotovina.
Procijenjena vrijednost novca koji je, prema navodima tužilaštva, nezakonito iznesen iznosi približno 45 milijardi dinara, odnosno oko 380 miliona eura. Važno je, međutim, naglasiti da su to za sada sumnje koje tek treba razjasniti u krivičnom postupku, a ne pravosnažno utvrđena odgovornost. Upravo zbog toga cijeli predmet ima dvostruku težinu: s jedne strane radi se o mogućem bankarskom kriminalu velikih razmjera, a s druge o postupku čiji će ishod zavisiti od dokumentacije, iskaza i sudske provjere svih tvrdnji.
Policijskoj akciji prethodila je opsežna pretraga prostorija Alta banke koja je trajala duže od 30 sati. Pretres je, prema navodima iz izvora, obavljen 31. oktobra i 1. novembra, a obuhvatio je i stambene prostorije osumnjičenog. Tokom tog postupanja izvršen je i popis novca koji se nalazio u bankarskom trezoru, što dodatno pokazuje koliko je istraga fokusirana na tokove gotovine i na to ko je imao pristup novcu u banci.
U javnosti je posebno odjeknula brzina događaja. Samo nekoliko dana ranije, 30. oktobra, Narodna banka Srbije donijela je odluku da Alta banci oduzme dozvolu za rad. Centralna banka je obrazložila da su ranije preduzimane nadzorne aktivnosti i mjere usmjerene na poboljšanje likvidnosti, ali da je finansijsko stanje banke nastavilo ozbiljno slabiti. Kao ključan razlog navedena je opasnost od daljnjeg pogoršanja položaja banke i ugrožavanja interesa klijenata koji su u njoj držali novac.
Već 3. novembra uslijedio je novi institucionalni korak: Privredni sud u Beogradu donio je rješenje o pokretanju stečajnog postupka nad Alta bankom. Agencija za osiguranje depozita imenovana je za stečajnog upravnika, čime je formalno otvorena procedura koja treba da zaštiti povjerioce i organizuje isplatu osiguranih sredstava. U praktičnom smislu, to znači da će najveći dio pažnje u narednom periodu biti usmjeren na tehnički i pravni okvir povrata novca klijentima.
Za deponente je posebno važna informacija da je za isplatu osiguranih depozita izabrana Banka Poštanska štedionica. Prema zvaničnom saopćenju Agencije, zaštićeni su depoziti građana, poduzetnika te mikro, malih i srednjih pravnih lica do maksimalnog iznosa od 50.000 eura po deponentu. Agencija je najavila da će najkasnije do 6. novembra objaviti detalje o početku isplate i poslovnicama u kojima će klijenti moći preuzeti sredstva, dok zakonski rok za početak isplate iznosi sedam radnih dana od odluke suda o otvaranju stečaja.
Dodatnu osjetljivost cijelom slučaju daju i nezvanične informacije koje su se pojavile u javnosti, prema kojima su postojali pokušaji prebacivanja velikih iznosa novca iz Srbije u inostranstvo, uključujući Rusiju i Sjevernu Makedoniju. Te tvrdnje, međutim, ostaju u domenu navoda i ne mogu se izjednačiti sa zvaničnim nalazima tužilaštva. U istom kontekstu predsjednik Demokratske stranke Srđan Milivojević optužio je guvernerku Narodne banke Srbije Jorgovanku Tabaković da je 27. oktobra odobrila konverziju dinara u eure u vrijednosti od oko 50 miliona eura mimo uobičajene procedure. I te tvrdnje treba zadržati kao političku optužbu, jer u dostupnim potvrđenim informacijama nije utvrđeno da je navedena konverzija bila nezakonita.
Narodna banka Srbije je ranije upozoravala da se novčane transakcije finansijskih institucija moraju obavljati u skladu s propisima i da neprovjerene informacije mogu negativno utjecati na povjerenje građana u bankarski sistem. U slučaju koji je sada otvoren, upravo ta dimenzija povjerenja postaje jednako važna kao i sama krivična istraga: građani žele znati gdje je njihov novac, na koji način će ga povratiti i koliko je sistem otporan na eventualne zloupotrebe.
Macurin poslovni put godinama je privlačio pažnju javnosti. Karijeru je započeo u mjenjačkom poslovanju u beogradskom Zemunu, a zatim je širio aktivnosti na finansijske usluge, bankarstvo i druge privredne sektore. Njegov poslovni sistem dodatno je rastao kroz preuzimanje trgovačkih kompanija povezanih s lancima IDEA, Roda i Mercator, kao i društava koja su ranije poslovala u okviru hrvatske Fortenova grupe. Zbog takvog razvoja događaja, istraga se danas ne posmatra samo kao predmet jedne banke, nego i kao potencijalni test za čitav niz povezanih poslovnih struktura.
Politički trenutak u kojem je slučaj otvoren dodatno pojačava interes javnosti. Na parlamentarnim izborima 25. oktobra Studentska lista je pobijedila SNS, čime je okončana dugogodišnja dominacija te stranke u parlamentu nakon 14 godina. Hapšenje vlasnika Alta banke uslijedilo je u periodu institucionalnih promjena i najava preispitivanja ranijih poslovnih i političkih odluka, ali takav kontekst sam po sebi ne govori ništa o krivičnoj odgovornosti bilo kog osumnjičenog.
Zato će naredni koraci istrage biti presudni: finansijska dokumentacija, iskazi učesnika, analiza pristupa trezoru i odluke nadležnih sudova. Za građane koji su imali sredstva u Alta banci, najvažnije je pratiti zvanična obavještenja Agencije za osiguranje depozita o mjestu i dinamici isplate osiguranih depozita. Dok institucije budu slagale pravnu i finansijsku sliku ovog slučaja, ostaje činjenica da je riječ o predmetu koji je u samo nekoliko dana prerastao iz bankarske vijesti u jednu od najtežih finansijskih istraga u Srbiji.
