Britanski sigurnosni stručnjaci upozorili su da bi razvoj umjetne inteligencije u narednim godinama mogao znatno ubrzati i učiniti opasnijim kibernetičke napade, a posebno zabrinjava mogućnost da bi takvi udari mogli pogoditi i sisteme od kojih zavisi svakodnevni život građana, uključujući infrastrukturu, snabdijevanje i javne usluge.
Najnoviji godišnji izvještaj britanskog Nacionalnog centra za kibernetičku sigurnost, poznatog kao NCSC, pokazuje da se prijetnje više ne svode na izolovane pokušaje krađe podataka ili hakovanja pojedinačnih sistema. Tokom izvještajnog perioda, od 1. septembra 2025. do 31. augusta 2026. godine, centar je primio 1.831 prijavu napada na organizacije iz različitih sektora. Nakon početne procjene, u 337 slučajeva bila je potrebna dodatna stručna podrška NCSC-a, a 80 incidenata je klasificirano kao događaji od nacionalnog značaja.
U tom upozorenju posebno se izdvaja poruka da umjetna inteligencija ne mora da stvara potpuno nove vrste napada da bi predstavljala ozbiljan problem. Dovoljno je da postojeće metode budu brže, preciznije i dostupnije u većem obimu. To, prema britanskim stručnjacima, mijenja ravnotežu između napadača i onih koji se pokušavaju odbraniti, jer slabosti koje su ranije mogle ostati neiskorištene mjesecima ili godinama sada mogu biti prepoznate i iskorištene u znatno kraćem roku.
Za britanske institucije ovo nije samo tehničko pitanje. Radi se o procjeni koja obuhvata stabilnost države, otpornost kompanija i sigurnost usluga na koje se građani oslanjaju gotovo bez razmišljanja. Upravo zato izvještaj NCSC-a ne govori samo o računarima i mrežama, nego i o mogućim posljedicama po trgovinu, industriju, logistiku i javne sisteme ako bi digitalni napadi postali snažniji i češći.
Kako umjetna inteligencija mijenja odnos snaga
Britanski Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost djeluje u okviru obavještajne agencije GCHQ i ima važnu ulogu u praćenju prijetnji, pružanju pomoći napadnutim organizacijama i koordinaciji odgovora na ozbiljne incidente. Njegovi stručnjaci naglašavaju da umjetna inteligencija omogućava automatizaciju niza zadataka koji su ranije tražili mnogo vremena i iskustva. To uključuje prikupljanje podataka o potencijalnim metama, otkrivanje ranjivosti u softveru, analizu konfiguracija sistema i pripremu pojedinih faza napada.
Posebno zabrinjava to što takav napredak ne mora značiti pojavu nekih potpuno nepoznatih prijetnji. Mnogo je vjerovatnije, navodi se u procjenama, da će napadači koristiti već poznate tehnike, ali uz pomoć naprednih alata mnogo brže i na većem broju ciljeva. Na taj način stari sigurnosni propusti postaju opasniji nego ranije, jer ih je lakše pronaći i eksploatisati prije nego što organizacije stignu reagovati.
Upravo ta brzina promjene predstavlja jedan od najvećih izazova. Organizacije koje odgađaju instaliranje sigurnosnih zakrpa ili i dalje rade na zastarjelim sistemima mogu se naći u posebno ranjivom položaju. Umjetna inteligencija, prema procjenama, ne stvara samo dodatni pritisak na IT timove, nego i na menadžment koji mora donositi odluke o ulaganjima, održavanju i pripremljenosti za krizne scenarije. U digitalnom prostoru vrijeme za reakciju često je kraće nego što se čini, a propust da se slabost ukloni na vrijeme može imati dugotrajne posljedice.
Izvršni direktor NCSC-a Richard Horne poručio je da se zemlja nalazi pred važnim trenutkom i da će odluke donesene sada utjecati na sigurnost u godinama koje dolaze. Prema njegovoj procjeni, najveći problem nije samo pojava novih prijetnji, nego činjenica da se poznate slabosti mogu pronalaziti i iskorištavati u razmjerama koje su donedavno bile teško zamislive. Horne je posebno ukazao na dugo odgađanje ulaganja u modernizaciju tehnologije i osnovne zaštitne mjere.
Infrastruktura, trgovina i svakodnevni život pod pritiskom
Jedna od najvažnijih poruka britanskih institucija odnosi se na kritičnu nacionalnu infrastrukturu. U toj kategoriji nalaze se sistemi i usluge od kojih zavisi normalno funkcionisanje države i društva, uključujući energetiku, komunikacije i druge ključne djelatnosti. Prema procjeni NCSC-a, do 2028. godine napadači bi mogli koristiti mogućnosti umjetne inteligencije za iskorištavanje poznatih slabosti zastarjele tehnologije u takvim sistemima, a posebno se upozorava na rizike povezane s ucjenjivačkim programima, odnosno ransomwareom.
Horne je zbog toga posebno upozorio rukovodioce kompanija i velikih organizacija da kibernetička sigurnost više ne može biti isključivo posao IT sektora. Odluke o ulaganju, održavanju i pripremi za krizne situacije, kako je poručeno, moraju donositi i oni koji upravljaju poslovanjem. Ako napad prekine rad važne kompanije, posljedice se ne završavaju unutar njenog sistema: mogu osjetiti zaposleni, dobavljači, kupci i institucije koje zavise od njenih usluga.
U tom kontekstu britanski sigurnosni stručnjaci upozoravaju i na moguće poremećaje u svakodnevnom životu. Kao ilustraciju navode se situacije u kojima ozbiljni digitalni incidenti mogu ugroziti poslovanje kompanija, snabdijevanje važnim proizvodima ili dostupnost pojedinih usluga. Posebno zabrinjava mogućnost da jedan napad na važan sistem pokrene lanac problema u drugim sektorima, jer savremena ekonomija počiva na međusobno povezanim digitalnim vezama. Kada jedna karika popusti, posljedice se mogu osjetiti mnogo šire nego što se u prvi mah pretpostavlja.
Dodatnu pažnju privlače i uređaji te industrijski sistemi povezani s internetom, jer oni upravljaju fizičkim procesima poput rashladnih uređaja, proizvodnih pogona i pojedinih elemenata infrastrukture. U izvještavanju se spominju i incidenti povezani s rashladnim sistemima supermarketa u Evropi, što pokazuje da i tehnologija koja na prvi pogled ne djeluje kao klasična meta može postati izvor ozbiljnog poremećaja. Zastarjeli uređaji i nedovoljno zaštićene mrežne veze ostavljaju prostor za napade koji se brzo šire iz digitalne sfere u stvarni svijet.
Kina, Rusija i šira sigurnosna slika
U britanskoj procjeni važnu ulogu imaju i aktivnosti stranih država. Posebno se izdvaja Kina, koju NCSC smatra jednom od najsposobnijih i najupornijih prijetnji u digitalnom prostoru. Prema procjenama iz izvještaja, kineska ulaganja u napredne tehnologije i umjetnu inteligenciju mogla bi dodatno unaprijediti sposobnost otkrivanja slabosti, odabira ciljeva i izvođenja složenih operacija. U dokumentu se naglašava da Kina ima kapacitete i strateški interes da takve mogućnosti koristi protiv važne infrastrukture i drugih osjetljivih ciljeva.
Istovremeno, britanske institucije ne ograničavaju upozorenja samo na jednu državu. Procjena je da bi Kina, Rusija i druge države do 2028. godine vrlo vjerovatno mogle rutinski koristiti umjetnu inteligenciju za unapređenje svojih kibernetičkih operacija. Takav razvoj mogao bi povećati brzinu i razmjere napada, ali i dodatno otežati posao organizacijama koje pokušavaju sačuvati podatke, sisteme i povjerenje korisnika. U međunarodnim odnosima digitalni prostor tako postaje još jedna arena u kojoj se prepliću sigurnost, politika i ekonomski interesi.
Britanski sigurnosni stručnjaci podsjećaju da kibernetičke operacije državnih aktera mogu imati različite ciljeve. One mogu uključivati prikupljanje povjerljivih informacija, pokušaje pristupa osjetljivim ekonomskim podacima, političko miješanje i druge aktivnosti koje služe strateškim interesima određene države. U određenim situacijama napadi mogu biti i pokušaj ometanja važnih usluga, što dodatno naglašava zašto se digitalna sigurnost više ne može posmatrati odvojeno od šire nacionalne bezbjednosti.
Ipak, britanski stručnjaci upozoravaju da umjetna inteligencija nije samo prijetnja, nego i potencijalno sredstvo odbrane. Ista tehnologija koja pomaže napadačima da brže pronađu propuste može pomoći sigurnosnim timovima da ranije otkriju sumnjive aktivnosti, odrede prioritete i efikasnije odgovore na incidente. NCSC smatra da bi odgovorna upotreba AI-ja mogla znatno unaprijediti digitalnu odbranu, naročito ako organizacije istovremeno ulažu u održavanje sistema, modernizaciju i obuku zaposlenih.
Britanski ministar sigurnosti Dan Jarvis također je upozorio na sve složenije kibernetičke prijetnje i naglasio potrebu za jačanjem nacionalnih odbrambenih kapaciteta. U tom okviru predstavljene su inicijative poput Nacionalnog kibernetičkog štita i razvoja stručnih kapaciteta za sigurnu primjenu umjetne inteligencije. Cilj je da država i organizacije budu spremnije prepoznati opasnosti prije nego što prerastu u ozbiljne incidente, ali i da saradnja institucija, privatnog sektora i stručnjaka postane efikasnija nego ranije.
U svemu tome posebno se vidi razlika između onih koji mogu ulagati u savremene odbrambene sisteme i onih koji i dalje zavise od zastarjele tehnologije. Velike kompanije s razvijenim sigurnosnim programima mogu lakše koristiti napredne alate za zaštitu svojih mreža, dok manje organizacije i ustanove često ostaju ranjivije. Zbog toga se, prema procjenama NCSC-a, može stvoriti sve veći jaz između dobro zaštićenih i slabije pripremljenih sistema.
Na kraju, poruka britanskih stručnjaka ostaje vrlo jasna: poznate ranjivosti treba otklanjati prije nego što ih napadači uspiju iskoristiti. Umjetna inteligencija ubrzava promjene, ali odgovornost za sigurnost i dalje počinje jednostavnim, dosljednim mjerama, od redovnih zakrpa do ozbiljnog planiranja otpornosti sistema. U godinama koje dolaze upravo će ta spremnost presuditi ko će uspjeti da izdrži pritisak novih digitalnih prijetnji, a ko će se suočiti s posljedicama koje se više neće zadržati samo na ekranu.
