Britanski sigurnosni stručnjaci upozorili su da bi razvoj umjetne inteligencije mogao ubrzati i proširiti kibernetičke napade u narednim godinama, dok se kao jedna od najvećih prijetnji posebno izdvaja Kina. Najnoviji izvještaj Nacionalnog centra za kibernetičku sigurnost pokazuje da napadači već sada sve brže pronalaze slabosti digitalnih sistema, a među najugroženijima bi mogla biti i infrastruktura od koje zavisi svakodnevni život građana.
Ovo upozorenje stiže u trenutku kada se digitalna sigurnost više ne može posmatrati kao uska tehnička oblast rezervisana za IT odjele. U pitanju je šira društvena tema, jer sve veći broj usluga, poslovnih procesa i javnih sistema zavisi od mreža, softvera i podataka koji moraju biti stalno zaštićeni. U takvom okruženju i manji propust može postati ozbiljan problem, a vrijeme potrebno za reakciju sve se više mjeri satima, pa čak i minutama.
Posebna težina izvještaja leži u procjeni da napadači ne moraju izmišljati potpuno nove metode kako bi postigli veći učinak. Dovoljno je da postojeće tehnike, poznate stručnjacima godinama, uz pomoć naprednih digitalnih alata budu korištene brže, preciznije i na većem broju ciljeva. Upravo u tome britanski sigurnosni aparat vidi jednu od najvećih promjena koje bi mogle obilježiti naredni period.
Rast prijetnji i brojke koje zabrinjavaju
Godišnji izvještaj Nacionalnog centra za kibernetičku sigurnost za 2026. godinu, objavljen 3. novembra, donosi konkretan pregled obima problema. U periodu od 1. septembra 2025. do 31. augusta 2026. tim zadužen za upravljanje kibernetičkim incidentima primio je ukupno 1.831 prijavu napada na organizacije iz različitih sektora. Taj broj ne govori samo o učestalosti pokušaja upada, nego i o širini prostora u kojem se takvi incidenti odvijaju.
Nakon početne procjene, stručna pomoć NCSC-a bila je potrebna u 337 slučajeva, dok je 80 incidenata označeno kao događaji od nacionalnog značaja. Takva kategorizacija jasno pokazuje da se ne radi o izolovanim tehničkim problemima, nego o događajima koji u određenim okolnostima mogu imati šire posljedice po institucije, kompanije i javne usluge. Kada se napadi ponavljaju u tolikom broju, postaje očigledno da se sigurnosni pritisak ne smanjuje, nego raste.
NCSC djeluje u okviru britanske obavještajne agencije GCHQ i ima važnu ulogu u praćenju prijetnji, podršci napadnutim organizacijama i koordinaciji odgovora na ozbiljne incidente. Njegovi stručnjaci ističu da umjetna inteligencija mijenja odnos snaga između onih koji napadaju i onih koji pokušavaju zaštititi sisteme. Ono što je ranije zahtijevalo znatno vrijeme, veći broj ljudi i mnogo ručnog rada, danas se barem djelimično može automatizovati.
To se posebno odnosi na prikupljanje podataka o metama, prepoznavanje ranjivosti u kodu, analizu konfiguracija i pripremu dijelova napada. Ljudi i dalje ostaju ključni akteri, ali alati zasnovani na umjetnoj inteligenciji mogu im pomoći da za kraće vrijeme urade više posla i preciznije biraju gdje će udariti. U praksi to znači da branitelji moraju pratiti mnogo veći tempo nego ranije.
Kritična infrastruktura pod sve većim pritiskom
Jedna od centralnih poruka britanskih institucija odnosi se na kritičnu nacionalnu infrastrukturu. Riječ je o sistemima i uslugama bez kojih država i društvo ne mogu normalno funkcionisati, uključujući energetiku, komunikacije i druge ključne djelatnosti. Prema procjeni NCSC-a, napadači bi do 2028. mogli koristiti mogućnosti umjetne inteligencije kako bi efikasnije iskorištavali poznate slabosti zastarjele tehnologije u takvim sistemima. Upravo zato se insistira na tome da se sigurnost ne može odlagati do trenutka kada problem već nastane.
Posebno je izdvojena mogućnost upotrebe zlonamjernog softvera potpomognutog umjetnom inteligencijom u ucjenjivačkim napadima, poznatim kao ransomware. Važno je naglasiti da je riječ o procjeni budućeg rizika, a ne o potvrdi da je određeni napad već pripremljen ili zakazan. Ipak, sama činjenica da se ovakav scenarij razmatra na tako visokom nivou govori koliko se ozbiljno procjenjuje potencijal da se postojeće metode ubrzaju i usavrše.
Richard Horne, izvršni direktor NCSC-a, poručio je da se zemlja nalazi pred važnim trenutkom i da će odluke donesene danas imati posljedice po sigurnost u godinama koje dolaze. Njegovo upozorenje ne odnosi se prvenstveno na potpuno nove vrste napada, nego na mogućnost da se ranije poznate slabosti sada pronalaze i iskorištavaju u razmjerama koje su donedavno bile teško zamislive. Upravo tu se vidi razlika između izolovanog incidenta i sistemskog problema.
Horne je posebno ukazao na dugogodišnje odgađanje ulaganja u modernizaciju tehnologije i osnovne sigurnosne mjere. Prema njegovom upozorenju, takva praksa postaje sve opasnija kako napadači dobijaju pristup efikasnijim alatima. Drugim riječima, stari propusti ne nestaju sami od sebe, nego postaju ozbiljniji kada se promijeni okruženje u kojem ih napadači traže. To je jedan od razloga zbog kojih britanske institucije insistiraju na hitnijem pristupu zaštiti sistema.
Kina, Rusija i šira slika međunarodnog nadmetanja
Britanski stručnjaci posebno izdvajaju Kinu, koju smatraju jednom od najsposobnijih i najupornijih prijetnji u digitalnom prostoru. Prema procjenama NCSC-a, kineska ulaganja u napredne tehnologije i umjetnu inteligenciju mogla bi dodatno poboljšati sposobnost otkrivanja slabosti, biranja ciljeva i izvođenja složenih operacija. U tom kontekstu Kina se ne posmatra kao kratkoročna opasnost, već kao akter čiji tehnološki kapaciteti mogu dugoročno mijenjati ravnotežu u kibernetičkom prostoru.
U izvještaju se navodi i da bi Kina, Rusija i druge države do 2028. godine vrlo vjerovatno mogle rutinski koristiti umjetnu inteligenciju za unapređenje svojih kibernetičkih operacija. Takav razvoj mogao bi povećati brzinu i razmjere napada, ali i dodatno otežati posao organizacijama koje pokušavaju zaštititi podatke i infrastrukturu. Što je više procesa automatizovano, to je teže pratiti svaki pokušaj prodora na vrijeme.
Britanske sigurnosne institucije pritom ne posmatraju umjetnu inteligenciju samo kao izvor opasnosti. Ista tehnologija koja napadačima pomaže da brže pronađu propuste može i odbrambenim timovima pomoći da ranije prepoznaju sumnjive aktivnosti, analiziraju velike količine podataka i određuju koje ranjivosti traže hitnu reakciju. Razlika je u tome ko raspolaže boljim alatima, ali i ko ih koristi dosljednije i odgovornije.
Zbog toga NCSC naglašava važnost odgovorne upotrebe umjetne inteligencije, ali i osnovnih mjera koje se često zanemaruju: redovnih zakrpa, održavanja sistema, jakih lozinki, jasnih procedura i planova za nastavak rada u slučaju napada. Tehnologija može pomoći, ali ne može nadomjestiti dugogodišnje zanemarivanje sigurnosti. To posebno važi za sisteme koji su već godinama u upotrebi i na koje se oslanja veliki broj korisnika.
Dan Jarvis, britanski ministar sigurnosti, također je upozorio na sve složenije kibernetičke prijetnje i potrebu za jačanjem nacionalnih odbrambenih kapaciteta. U tom kontekstu predstavljene su inicijative poput Nacionalnog kibernetičkog štita i razvoja stručnih kapaciteta za sigurnu primjenu umjetne inteligencije. Poruka je jasna: odbrana digitalnog prostora više se ne svodi samo na reagovanje poslije incidenta, nego i na pripremu prije nego što do njega dođe.
Iako zvuči kao pitanje rezervisano za stručnjake, riječ je o temi koja može utjecati na svakodnevni život građana. Kada budu pogođeni sistemi koji upravljaju proizvodnjom, snabdijevanjem ili uslugama, posljedice se brzo prelijevaju iz digitalnog prostora u stvarnost. Upravo zato britanska upozorenja nisu predstavljena kao daleka teorija, nego kao poziv na spremnost prije nego što se rizik pretvori u prekid koji osjete i kompanije i građani.
