Hiljade putnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije ovih dana prolaze kroz drugačiju graničnu proceduru na ulazu u Hrvatsku i druge zemlje Evropske unije, jer je počela primjena novog digitalnog sistema evidentiranja putovanja, a prvi efekti već mijenjaju način na koji ljudi planiraju odlazak preko granice.
Riječ je o Evropskom sistemu ulaska i izlaska, poznatom kao EES, koji uvodi biometrijske provjere i elektronsko praćenje boravka za putnike koji nisu državljani Evropske unije niti određenih pridruženih evropskih zemalja. Za mnoge građane iz regije to znači da put do Hrvatske, Slovenije, Austrije ili Njemačke više ne izgleda kao ranije, posebno kada prvi put prolaze novu registraciju.
Iako je cilj sistema modernizacija i preciznije praćenje ulazaka i izlazaka, na terenu se sve svodi na dodatne korake koji mogu usporiti prolaz na prelazima. To je posebno osjetljivo u periodima pojačanog saobraćaja, tokom praznika i vikenda, kada su granice već opterećene gužvama, a svaka nova provjera produžava čekanje.
Za putnike iz Bosne i Hercegovine i Srbije važna je i činjenica da se ne mijenja broj dana koje smiju provesti u šengenskom prostoru, nego način na koji se ti dani evidentiraju. Upravo zbog toga je prije polaska sve važnije znati koliko je prethodno boravka već iskorišteno i kakav status osoba ima pred prelazak granice.
Šta donosi novi sistem na granicama
EES je počeo s postepenim uvođenjem 12. oktobra 2025. godine, a od 10. aprila 2026. u potpunosti se primjenjuje na vanjskim granicama država koje učestvuju u sistemu. To znači da je prijelazni period već u toku, pa putnici na nekim prelazima mogu nailaziti na različit tempo rada i različite nivoe opreme ili organizacije, zavisno od lokacije i broja putnika.
Umjesto oslanjanja na pečate u pasošu, podaci se sada upisuju elektronski. Sistem bilježi identitet putnika, podatke iz putne isprave, datum i mjesto prelaska granice, kao i biometrijske podatke. Za osobe kojima nije potrebna kratkoročna viza predviđeno je uzimanje fotografije lica i četiri otiska prstiju, dok se djeci mlađoj od 12 godina otisci prstiju ne uzimaju.
Posebno je važno da se za neke kategorije putnika primjenjuju druga pravila. Osobe s odgovarajućim dozvolama boravka ili dugoročnim vizama mogu biti izuzete od EES registracije, što znači da nije svaki putnik obuhvaćen istom procedurom. Upravo zato se savjetuje da se prije puta provjeri lični status, a ne da se polazi od pretpostavke da svi prolaze kroz identičan postupak.
Najvažnije pravilo ostaje 90 dana u 180 dana
Najveća zabluda među putnicima često je uvjerenje da novi sistem mijenja pravo boravka. To nije tačno. Ograničenje od 90 dana unutar bilo kojeg perioda od 180 dana ostaje isto, ali sada se preciznije elektronski prati. Drugim riječima, EES nije uveo novo ograničenje, nego je dao alat da se postojeće pravilo nadzire mnogo detaljnije.
To je posebno važno za one koji često putuju u Hrvatsku i nastavljaju prema drugim zemljama šengenskog prostora. Dani boravka ne računaju se posebno za svaku državu, nego se sabiraju po zajedničkim pravilima kratkotrajnog boravka. Ako neko provede određeno vrijeme u Hrvatskoj, pa zatim ode u Austriju ili Njemačku, ne dobija automatski novi paket dana, jer se ukupni boravak posmatra zbirno.
Prekoračenje dozvoljenog vremena može dovesti do mjera koje propisuju nadležne države, pa je praćenje sopstvenog statusa postalo jednako važno kao i važenje pasoša. Upravo to objašnjava zašto su putnici koji redovno odlaze u inostranstvo sada pod većom obavezom da unaprijed izračunaju koliko su dana već potrošili.
Zašto su najosjetljiviji prelazi prema Hrvatskoj
Za građane Bosne i Hercegovine posebno je važna granica s Hrvatskom, preko koje svakodnevno prolazi veliki broj automobila i autobusa. Mnogi putuju zbog porodice, drugi radi posla, a treći nastavljaju put prema zemljama zapadne Evrope. U takvom prometu i male promjene u proceduri mogu imati veliki efekat na vrijeme čekanja i organizaciju čitavog putovanja.
Domaći mediji i regionalni portali već duže prate ovu temu jer se tiče svakodnevnog života hiljada ljudi. Nije riječ samo o turistima, nego i o porodicama koje često prelaze granicu, starijim putnicima i roditeljima s malom djecom. Kod njih svako dodatno zadržavanje može biti posebno naporno, a prvi susret s biometrijskom registracijom zahtijeva strpljenje i dobru pripremu.
Zbog toga se preporučuje da se na put kreće ranije nego inače, naročito tokom praznika i perioda pojačanog turističkog saobraćaja. Dodatno vrijeme koje je potrebno za pojedine provjere može poremetiti planirani dolazak na odredište, posebno ako se putuje s više članova porodice ili ako dalje veze zavise od tačnog rasporeda dolazaka.
Važno je i to da EES sam po sebi ne znači automatsko odbijanje ulaska, niti uvodi novu obavezu pribavljanja vize za građane koji već imaju pravo na bezvizno putovanje. Granični službenici i dalje provjeravaju ispunjava li osoba uslove za ulazak, a putnik mora imati odgovarajuću putnu ispravu i, kada je potrebno, moći obrazložiti svrhu i okolnosti planiranog boravka.
Zbog različitih statusa boravka nije svaki putnik u istoj poziciji, pa je prije puta najbolje provjeriti zvanične evropske stranice i informacije nadležnih institucija. To je naročito važno za one koji imaju kombinaciju kraćih i dužih boravaka, kao i za porodice u kojima svi članovi nemaju isti pravni status u pogledu putovanja.
Kako se novi sistem bude potpuno stabilizovao, putnici će vjerovatno postepeno usvajati novu rutinu prelaska granice. Do tada, najviše koristi imaju oni koji unaprijed provjere dokumente, izračunaju svoj boravak i ostave sebi dovoljno vremena za kontrolu. Na granici se sada još jasnije vidi koliko priprema može odlučiti hoće li putovanje proteći mirno ili uz nepotrebno zadržavanje.
