Pitanje sudbine nekoliko državnih vila na beogradskom Dedinju ponovo je otvoreno nakon promjena u vrhu vlasti u Srbiji, a prema navodima portala Nova.rs, među onima čiji bi status korištenja mogao biti preispitan nalaze se Aleksandar Vučić, Ana Brnabić i Tomislav Nikolić.
Riječ je o objektima koji godinama izazivaju pažnju javnosti jer se radi o državnoj imovini visoke vrijednosti, na prestižnim lokacijama i s jasno propisanom namjenom. Ipak, kada se promijene funkcije ili kada dođe do promjene državnog rukovodstva, otvara se i pitanje ko u tim objektima ostaje, a ko ih mora napustiti.
Prema informacijama koje je objavio Nova.rs, eventualno iseljenje ne proizlazi iz zvanične odluke koja je već donesena, nego iz tvrdnji anonimnog izvora iz Vlade Srbije. Taj izvor navodi da bi se nakon promjena u državnom vrhu moglo očekivati preseljenje u privatne nekretnine ili na druge lokacije koje odrede nadležne službe. Međutim, za sada se radi o scenariju koji nije formalno potvrđen.
Temu je dodatno aktualizirala ostavka Aleksandra Vučića na predsjedničku funkciju 27. septembra, kao i parlamentarni izbori održani 25. oktobra 2026. godine. Upravo zbog tih političkih promjena otvoreno je pitanje budućeg korištenja službenih nekretnina koje su godinama bile povezane s najvišim državnim dužnosnicima.
Dedinje kao simbol državnog prestiža i institucionalne moći
Državne vile na Dedinju godinama su tema javnog interesa zbog svoje lokacije, arhitektonske vrijednosti i činjenice da pripadaju državi, a ne pojedincima koji ih koriste. Njihova namjena, međutim, nije jednaka kao kod privatnih kuća i stanova. Takvi objekti mogu služiti kao službene rezidencije, prostori za reprezentaciju ili mjesta za prijeme i sastanke, zavisno od odluke nadležnih organa.
To znači da promjena funkcije često povlači i pitanje da li korisnik zadržava pravo boravka ili se objekat vraća pod drugačiji režim korištenja. Upravo zato priča o Dedinju nije samo pitanje komfora ili prestiža, nego i pitanje administrativnih odluka, sigurnosnih procjena i propisa koji uređuju državnu imovinu.
U izvještaju se posebno naglašava da se ne radi o jedinstvenom rješenju za sve objekte. Svaka vila ima svoju istoriju, prethodnu namjenu i institucionalnu vezu, pa samim tim i različit pravni tretman. To je važno jer u javnosti često postoji utisak da je riječ o jednom, jednostavnom mehanizmu, dok je u stvarnosti riječ o nizu zasebnih odluka.
Prema tvrdnjama istog izvora, sadašnji korisnici pojedinih državnih vila mogli bi biti usmjereni ka privatnim nekretninama nakon odgovarajućih promjena u državnom rukovodstvu. Ipak, ostavljena je i mogućnost drugačijeg rješenja ako sigurnosne službe procijene da bi povratak u privatni prostor nosio određeni rizik. U tom slučaju mogla bi biti određena druga zaštićena lokacija.
Jovankina vila i promjena pravila koja je produžila boravak
Posebnu pažnju u ovoj priči privlači takozvana Jovankina vila, smještena u Bulevaru kneza Aleksandra Karađorđevića 75. Prema navodima iz izvora, riječ je o objektu koji se prostire na približno 750 kvadratnih metara, a Ana Brnabić uselila se u njega u novembru 2020. godine, dok je obavljala funkciju predsjednice Vlade Srbije.
Brnabić u toj vili boravi sa svojom partnericom Milicom Đurđić. U međuvremenu je došlo do promjene njenog političkog položaja: u martu 2024. prestala je biti premijerka i preuzela funkciju predsjednice Narodne skupštine. Ipak, prema informacijama objavljenim u izvoru, nije napustila vilu nakon te promjene.
Prije izmjene propisa važilo je pravilo po kojem je korisnik državne vile sa statusom rezidencije morao da napusti objekat najkasnije šest mjeseci nakon prestanka funkcije. To pravilo je bilo jasno postavljeno, ali je promjena namjene nekretnine otvorila drugačiji režim korištenja. Drugim riječima, nije presudno samo ko je na kojoj funkciji, nego i kako je određeni objekat formalno klasifikovan u trenutku kada se mandat mijenja.
Zato budućnost Jovankine vile ne zavisi isključivo od završetka jednog mandata. Ona zavisi i od toga hoće li institucije zadržati postojeću namjenu ili će ponovo mijenjati status objekta. U ovom slučaju, pravni okvir je jednako važan kao i sama politička funkcija, jer od njega zavisi da li se vila i dalje može koristiti u vezi s predsjednikom Narodne skupštine ili će se otvoriti prostor za novo rješenje.
Šta slijedi nakon promjena u vrhu države
Promjene u državnom rukovodstvu Srbije dodatno komplikuju sliku. Nakon Vučićeve ostavke, Ana Brnabić je kao predsjednica Narodne skupštine preuzela dužnost vršiteljice dužnosti predsjednice Srbije 28. septembra. Prema dostupnim informacijama, sredinom novembra i dalje je obavljala tu funkciju, dok je proces formiranja novih državnih institucija bio u toku.
Konstitutivna sjednica Narodne skupštine, nakon vanrednih parlamentarnih izbora, bila je zakazana za 17. novembar 2026. godine. To znači da je politički okvir i dalje bio u prelaznoj fazi, a upravo takve faze često otvaraju prostor za dodatna administrativna tumačenja kada je riječ o korištenju državne imovine. U takvom trenutku, svaka odluka o vili, rezidenciji ili reprezentativnom prostoru dobija i širu simboličku težinu.
Na osnovu svega što je do sada objavljeno, može se zaključiti samo to da su u pitanju navodi koji ukazuju na moguća buduća preispitivanja, a ne na gotovu i zvanično potvrđenu odluku. To se odnosi i na Vučića, i na Brnabić, i na Nikolića, ali i na same objekte čiji status zavisi od nadležnih institucija i postojećih propisa.
Zbog toga će dalji razvoj događaja vjerovatno biti praćen jednako pažljivo kao i same političke promjene. Dok se ne donese jasna odluka o tome ko ostaje, a ko odlazi iz službenih vila, priča ostaje otvorena, a Dedinje i dalje predstavlja prostor u kojem se prepliću politika, protokol i način na koji država upravlja svojom imovinom.
