Oglasi - Advertisement

Meteorolozi su zabilježili neobično rano slabljenje polarnog vrtloga iznad Arktika, a taj rijetki poremećaj odmah je otvorio pitanje kakva bi mogla biti predstojeća zima u Evropi, Sjevernoj Americi i dijelovima Azije. Iako stručnjaci upozoravaju da se iz jednog atmosferskog događaja ne može izvući sigurna sezonska prognoza, činjenica da je promjena smjera stratosferskih vjetrova registrovana ranije nego ikad otkako postoje mjerenja dodatno je pojačala interesovanje meteorološke zajednice.

Tekst se nastavlja nakon oglasa

Polarni vrtlog je dugotrajan i složen atmosferski sistem koji pomaže da se hladan arktički zrak zadrži oko Sjevernog pola. Kada je stabilan, on djeluje poput barijere između ledenog sjevera i toplijih područja južnije na hemisferi. Kada oslabi, deformira se ili promijeni smjer strujanja, hladne mase mogu lakše krenuti prema Evropi, Sjevernoj Americi i Aziji.

Ono što ovaj slučaj čini posebno zanimljivim jeste vrijeme u kojem je do poremećaja došlo. Takve promjene se, prema meteorološkom iskustvu, najčešće bilježe u januaru i februaru, kada je zima već u punom intenzitetu. Ovoga puta promjena je registrovana znatno ranije, u novembru, što je stručnjake navelo da preispitaju moguće uzroke i posljedice.

Meteorolozi ističu da poremećaji polarnog vrtloga nisu nepoznati, ali je njihova sezonska dinamika obično drugačija. Kada se ovakva promjena dogodi kasno u zimi, tada je i vjerovatnoća jačeg prodora hladnog zraka veća. Rani događaj, međutim, donosi i dodatnu neizvjesnost, jer se atmosferski obrasci tokom narednih sedmica mogu promijeniti više puta.

Šta se događa visoko iznad Arktika

Polarni vrtlog se nalazi u višim slojevima atmosfere, otprilike između 10 i 50 kilometara iznad Zemljine površine. Njegovu stabilnost održavaju snažni zapadni vjetrovi koji kruže oko Sjevernog pola i pomažu da hladni zrak ostane koncentrisan u arktičkom području. Kada se taj mehanizam poremeti, posljedice se ne osjećaju uvijek odmah, ali promjena može uticati na tok vremena u širokom pojasu sjeverne hemisfere.

Jedan od procesa koji može pokrenuti takvo narušavanje jeste naglo stratosfersko zagrijavanje. Tokom te pojave temperatura u stratosferi iznad Arktika može porasti u svega nekoliko dana, što mijenja raspored pritiska i slabi vjetrove koji drže vrtlog na okupu. U izraženijim slučajevima vrtlog se može deformirati, pomjeriti ili čak podijeliti na više dijelova.

Kako navodi Deutsche Welle, upravo su takvi procesi ključni za razumijevanje naglih promjena koje se odvijaju visoko iznad polarnih područja. Iako većina ljudi te promjene ne može vidjeti niti odmah osjetiti, one imaju potencijal da utiču na mlaznu struju, snažan pojas vjetrova u nižim slojevima atmosfere. Kada se mlazna struja pomjeri ili promijeni oblik, hladan arktički zrak može lakše doprijeti prema jugu.

Upravo zbog toga su procjene za predstojeću zimu oprezne. Stručnjaci naglašavaju da se jedan poremećaj u stratosferi ne može automatski prevesti u prognozu ekstremno hladnog vremena, jer konačan ishod zavisi od više povezanih atmosferskih sistema. To je i razlog zbog kojeg meteorološke službe nastavljaju pratiti razvoj događaja prije nego što izvuku čvršće zaključke.

Mogući uzroci i naučne nedoumice

Rani preokret vjetrova otvorio je pitanje šta je zapravo izazvalo ovako neuobičajen razvoj. Među mogućim objašnjenjima razmatraju se El Niño i neuobičajeno visoke temperature određenih dijelova okeana, ali nijedan od tih faktora zasad nije potvrđen kao jedini uzrok ovogodišnjeg slabljenja polarnog vrtloga. Naučnici zato oprezno povezuju više potencijalnih uticaja, umjesto da cijeli događaj svedu na jedan mehanizam.

Tim Stockdale, glavni naučnik Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), ukazao je na neobičnost onoga što se dešava u atmosferi. „To je možda još jedan primjer u kojem se atmosferski sustavi Zemlje ponašaju na načine kakve dosad nismo vidjeli”, rekao je Stockdale, komentarišući događaj koji je iznenadio i meteorologe koji inače prate ovakve promjene.

Jedna od raspravljanih mogućnosti odnosi se na El Niño, klimatski fenomen koji nastaje usljed zagrijavanja površinskih voda u tropskom dijelu Tihog okeana. Ta pojava mijenja raspored padavina i atmosferska strujanja širom svijeta, a promjene koje započnu u tropima mogu se prenijeti prema Arktiku kroz atmosferu. Britanska meteorološka služba Met Office upozorila je na tu vezu, ali naučnici smatraju da El Niño vjerovatno sam po sebi ne može objasniti tako rano slabljenje vrtloga.

Šira slika i šta bi to moglo značiti za Evropu

U analize je uključen i neobično topao okean sjeverno od Skandinavije i zapadne Rusije. Prema istraživanjima koja prenosi Reuters, smanjena površina morskog leda može omogućiti intenzivniji prijenos topline iz okeana u atmosferu. Takav proces može uticati na obrasce cirkulacije i stabilnost polarnog vrtloga, iako odnos između zagrijavanja Arktika i ponašanja ovog sistema i dalje nije dovoljno razjašnjen.

Za stanovnike evropskih zemalja najvažnije pitanje ostaje može li rano slabljenje polarnog vrtloga donijeti dugotrajnije zahlađenje. Meteorolozi ne isključuju takvu mogućnost, ali naglašavaju da se iz ovakvog događaja ne može izvući sigurna prognoza o tome hoće li zima biti izrazito hladna. Položaj mlazne struje i ostali atmosferski obrasci i dalje će imati presudnu riječ.

Dosadašnja istraživanja pokazuju da nakon približno dvije trećine slučajeva naglog stratosferskog zagrijavanja u sjevernoj i sjeverozapadnoj Evropi slijede hladniji i sušniji uslovi od uobičajenih. To je važna statistička veza, ali ne i garancija da će se svaki pojedinačni slučaj razviti na isti način. Upravo zato stručnjaci govore o vjerovatnoćama, a ne o čvrstim obećanjima o vremenu.

Poznati historijski primjeri podsjećaju koliko ovakvi procesi mogu biti značajni. Početkom 2018. godine Evropu je pogodio hladni val nazvan „Zvijer s istoka”, a poremećaj polarnog vrtloga bio je jedan od faktora u njegovom razvoju. Slično se dogodilo i u februaru 2021. godine, kada je američki Teksas pogodio snažan ledeni talas koji je izazvao velike prekide u snabdijevanju električnom energijom i doveo do stotina smrtnih slučajeva.

Ipak, sadašnji slučaj se razlikuje po tome što je poremećaj nastupio izuzetno rano. To znači da se eventualni prodori hladnog zraka neće odvijati u istim okolnostima kao tokom najhladnijeg dijela zime. Zbog toga meteorolozi upozoravaju da treba pratiti dalji razvoj stratosferskih vjetrova, jer se tokom zime može dogoditi i novo naglo stratosfersko zagrijavanje, što bi dodatno promijenilo raspored toplijih i hladnijih masa zraka.

U ovom trenutku jasno je samo da je atmosfera iznad Arktika ušla u neuobičajenu fazu i da naučnici još traže odgovore na to zašto se sve dogodilo tako rano. Ono što slijedi zavisi od daljeg ponašanja mlazne struje, promjena temperature i međusobnog djelovanja različitih klimatskih obrazaca. Dok se ti signali ne saberu, zima će ostati pod nadzorom stručnjaka, a ne pod konačnom prognozom.