Porast oboljenja od raka: Uzroci i izazovi u Bosni i Hercegovini
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) nedavno je objavila podatke koji pokazuju alarmantan trend rasta oboljenja od raka širom svijeta. Predviđa se da će do 2050. godine više od 35 miliona ljudi biti pogođeno ovom bolešću, što predstavlja povećanje od čak 77 posto u odnosu na 2022. godinu, kada je zabilježeno oko 20 miliona slučajeva. Ovaj porast nije samo statistički podatak; to su stvarni životi, porodice i zajednice koje se suočavaju sa ovom teškom dijagnozom. U Bosni i Hercegovini, ovaj rast oboljenja predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem koji zahtijeva hitnu reakciju.
U okviru Svjetskog dana borbe protiv raka, koji se obilježava 4. februara, dr. Maja Banjin, iskusna onkologinja s više od 30 godina prakse, ističe zabrinjavajuću situaciju u Bosni i Hercegovini. Prema njenim rečima, naša zemlja se suočava s porastom broja oboljelih od malignih bolesti, što je često rezultat kombinacije faktora poput zagađenja, nezdrave ishrane, fizičke neaktivnosti, te upotrebe alkohola i duhana. Ove promjene u životnom stilu i okolišu postaju sve očiglednije i zahtijevaju hitnu pažnju kako bi se spriječila dalja eskalacija problema.
Uticaj životnih navika na obolijevanje od raka
Dr. Banjin ukazuje na to da su zagađenje zraka i nezdrave životne navike glavni uzroci porasta oboljenja. “U posljednjih nekoliko godina zabilježen je nagli porast incidencije karcinoma, naročito karcinoma pluća koji se sve više dijagnosticira kod žena. Ovo je zabrinjavajuće jer se ranije smatralo da su muškarci ti koji su najviše pogođeni ovom bolesti,” naglašava ona. Na primjer, jedan od značajnih doprinosa zagađenju jest industrijalizacija i porast saobraćaja, što rezultira lošim kvalitetom zraka u urbanim sredinama. Takođe, karcinom debelog crijeva postaje sve učestaliji među mlađom populacijom, dok je karcinom dojke i grlića materice posebno važan za žene srednje i mlade dobi. Ovi podaci jasno ukazuju na potrebu za promjenom životnih navika i većom osviještenošću o zdravlju.
Jedan od ključnih faktora koji se može kontrolirati jeste vakcinacija. Dr. Banjin podsjeća na važnost vakcinacije protiv humanog papiloma virusa (HPV), koja može značajno smanjiti incidenciju karcinoma grlića materice. “Ako se osigura vakcinacija za nove generacije, možemo očekivati drastično smanjenje broja oboljelih od ove vrste raka,” ističe ona. U zemljama u kojima je vakcinacija protiv HPV-a postala rutinska praksa, zabilježen je značajan pad obolijevanja, što predstavlja odličan primjer kako preventivne mjere mogu imati pozitivan uticaj. Također, naglašava potrebu za redovnim preventivnim pregledima, jer oni mogu značajno povećati šanse za rano otkrivanje i uspješno liječenje bolesti. Ova praksa može biti presudna u borbi protiv raka, posebno u zemljama s ograničenim resursima.
Nedostatak resursa i strategija za borbu protiv raka
Jedan od najvećih izazova u borbi protiv raka u Bosni i Hercegovini je nedostatak nacionalnog registra oboljelih. Dr. Banjin ističe da to otežava planiranje liječenja i praćenje trendova obolijevanja. “Ne postoji strategija koja bi omogućila kvalitetno planiranje i raspodjelu resursa. Liste čekanja za terapije su duge, a lista lijekova Fonda solidarnosti u Federaciji nije obnovljena već sedam godina,” upozorava ona. Ova situacija stvara dodatne prepreke za pacijente koji se suočavaju sa finansijskim teškoćama, ostavljajući ih da se bore za svoje zdravlje bez potrebne podrške. Nedostatak modernih medicinskih aparata i edukovanog osoblja dodatno otežava situaciju, čime se pacijentima često onemogućava pristup adekvatnom liječenju.
Psihološki faktori i stres u svakodnevnom životu
Pored fizičkih faktora, dr. Banjin također ukazuje na uticaj hroničnog stresa na zdravlje stanovništva. U društvu koje se suočava s brojnim izazovima, poput političke nestabilnosti i ekonomskih problema, stanovnici BiH često trpe dugotrajni stres koji može povećati rizik od malignih bolesti. “Naša generacija je odrasla u periodu mira, dok sadašnja generacija odrasta u nesigurnoj sredini. Takve promjene ostavljaju dugoročne posljedice na zdravlje,” objašnjava dr. Banjin. Na primjer, istraživanja pokazuju da ljudi koji pate od stresa imaju slabiji imunitet i veći rizik od obolijevanja od raznih bolesti, uključujući karcinom. To ukazuje na potrebu razvijanja strategija za smanjenje stresa i poboljšanje mentalnog zdravlja kroz različite društvene programe i inicijative.
U susret budućnosti, važno je poduzeti korake ka unapređenju zdravstvenog sistema kako bi se stvorili uslovi za kvalitetniju borbu protiv raka. To uključuje jačanje infrastrukture za dijagnostiku i liječenje, kao i povećanje svijesti o važnosti prevencije i ranog otkrivanja. Samo kroz zajedničke napore možemo se suočiti s ovim izazovom i pružiti podršku svim onima koji se bore s ovom teškom bolešću. Također, obrazovanje o zdravim životnim navikama, poput pravilne ishrane i redovne fizičke aktivnosti, može igrati ključnu ulogu u smanjenju rizika od obolijevanja. Uključivanje zajednice u borbu protiv raka i rad na razvoju podržavajuće mreže za oboljele može značajno doprinijeti boljem oporavku i kvaliteti života pacijenata.
