Izbjegavanje porodičnog pritiska: Priča o Amine Dželilović-Dedić
Amina Dželilović-Dedić, osamnaestogodišnja djevojka iz Bugojna, nedavno je postala predmetom medijske pažnje nakon što je uspjela pobjeći od svoje porodice. Ova situacija otkriva kompleksne dinamike porodičnih odnosa, pritiska i borbu mladih za slobodu. Prema informacijama koje je objavio portal „Avaza“, Amina je pronašla utočište kod komšinice, čime je izbjegla potencijalno opasnu situaciju unutar svoje porodice koja je, nažalost, postala sve češća u savremenom društvu. Ova priča nije samo lična borba jedne djevojke, već i ogledalo šireg problema s kojim se suočavaju mladi ljudi u našoj zajednici.
Prema svjedočenju njene majke, Azre Dželilović, Amina je pobjegla u izuzetno teškim uslovima. „Sakrij se kod prve komšinice, uspjela je pobjeći, gola, bosa, promrzla“, izjavila je Azra, ističući kako je njena kćerka bila u stanju velikog stresa i fizičke nelagode. Ova izjava sugerira koliko je situacija bila ozbiljna i koliko je Amina bila izložena opasnostima u vlastitom domu. Osim fizičkog nasilja, koje se može manifestovati kroz različite oblike maltretiranja, emocionalno nasilje također ostavlja duboke ožiljke na mentalnom zdravlju mladih. Azra je također naglasila da je njena kćerka bila maltretirana, što dodatno otvara pitanja o nasilju u porodici i potrebi za zaštitom mladih.
Nakon bijega, Amina je odvedena u policijsku stanicu gdje daje izjavu. Ovaj korak je izuzetno važan jer omogućava vlastima da istraže sve okolnosti pod kojima je Amina pobjegla. Njena majka je potvrdila da su komšije, koje su je primile, spremne posvjedočiti o njenom stanju i okolnostima bijega. „Muž i žena koji su je primili u kuću bit će navedeni kao svjedoci da je samovoljno pobjegla tu“, izjavila je Azra, naglašavajući koliko je važno imati podršku zajednice u ovakvim teškim trenucima. Ovaj aspekt priče ukazuje na važnost solidarnosti među ljudima, posebno kada se suočavaju sa teškim situacijama koje zahtijevaju hrabrost i odlučnost.
Amina je, prema ranijim saznanjima, stupila u brak s Rifetom, kojeg je upoznala putem društvenih mreža. Međutim, njena majka nije vjerovala da je Amina sretna u tom braku, te je sumnjala u njegovu sigurnost. „Mislila sam da je u opasnosti i da je Rifet i njegovi roditelji maltretiraju psihički i fizički“, rekla je Azra. Ove riječi naglašavaju duboku zabrinutost roditelja koja može proizaći iz straha za sigurnost njihove djece, ali također ističu i kompleksnost emocionalnih veza koje mladima mogu otežati donošenje ispravnih odluka. U mnogim slučajevima, porodice često ne prepoznaju ozbiljnost problema s kojima se njihova djeca suočavaju, što može dovesti do eskalacije nasilja.
Ova situacija Amina Dželilović-Dedić postavlja važno pitanje o pravima i zaštiti mladih u savremenom društvu. Mnogi mladi ljudi se suočavaju s pritiscima svojih porodica, a neki od njih nemaju gdje da se obrate za pomoć. Potrebno je više razgovora o ovoj temi, kako bismo stvorili sigurnije okruženje za svu djecu i mlade. Postoje organizacije koje se bave zaštitom prava mladih, kao što su centri za socijalni rad i nevladine organizacije, koje pružaju savjetodavnu pomoć i podršku. Važno je da se informacije o njima šire, kako bi oni kojima je potrebna pomoć znali gdje da se obrate. Također, roditelji i stariji članovi porodice trebaju biti edukovani o tome kako prepoznati znakove problema i pružiti podršku svojoj djeci.
Amina je, srećom, uspjela pobjeći iz situacije koja je mogla imati tragične posljedice. Njena priča može poslužiti kao inspiracija za mnoge druge u sličnim situacijama. Trebamo nastaviti razgovarati o ovim pitanjima i osigurati da svi mladi imaju pristup resursima koji će im omogućiti da se zaštite od nasilja i pritiska. Važno je otvoriti dijalog o porodici, ljubavi i slobodi, jer samo na taj način možemo pomoći drugima da prepoznaju svoje pravo na sreću i sigurnost. Inicijative za podršku mladima, kao što su radioničke grupe ili online platforme, mogu pomoći u jačanju njihovih vještina i samopouzdanja da se suprotstave nasilju i pritisku.
