Penzije u Srbiji: Promjene i Izazovi u 2023. Godini
Godina 2023. donijela je značajne promjene u sistemu penzija u Srbiji, sa rastom od 14,8 posto koji se desio od početka godine. Ova prilagodba je rezultat više faktora, uključujući ekonomske pritiske i inflaciju koja je zahvatila cijelu regiju. U ovom kontekstu, prosječna penzija za januar, koja iznosi 45.775 dinara, predstavlja važan indikator stanja penzionog sistema i potreba građana u trećoj životnoj dobi. Povećanje penzija može se smatrati pozitivnim korakom, ali je važno sagledati i šire okolnosti koje su dovele do ovog rasta.
Jedan od ključnih aspekata koji utiče na penzije u Srbiji jeste dužina radnog staža. Prema aktuelnim podacima, osobe koje su provela 20 godina radeći i zarađujući minimalnu platu mogu očekivati mjesečnu penziju koja će biti veća od 100 eura, što u dinarskoj protivvrijednosti iznosi otprilike 14.366 dinara. Međutim, ova cifra, iako može izgledati značajno, često nije dovoljna za pokrivanje troškova života, što dodatno otežava situaciju mnogim penzionerima. Na primjer, troškovi stanovanja, režija i osnovnih životnih namirnica u velikim gradovima kao što su Beograd ili Novi Sad često su znatno viši od prosječne penzije, ostavljajući penzionere u financijskoj oskudici.
Pored toga, penzioneri se često suočavaju sa finansijskim izazovima nakon odlaska u penziju. Mnogi od njih se bore s ograničenim resursima koji se brzo troše zbog sveprisutnih troškova liječenja, stanovanja i drugih osnovnih potreba. Na primjer, zdravstvena zaštita postaje posebno skupa kada se uzmu u obzir troškovi lijekova i terapija koje su često potrebne starijim osobama. Ova situacija dovodi do oskudice i otežava kvalitet života u kasnijim godinama, što je dodatni razlog za zabrinutost i potrebu za reformama u sistemu penzija.
Zakon o rehabilitaciji i penzijska prava
Osim ekonomskih faktora, važno je spomenuti i pravne aspekte koji utiču na penzije. Zakon o rehabilitaciji pruža sveobuhvatan okvir za zaštitu prava onih koji su bili nezakonito lišeni svojih prava iz političkih, vjerskih, nacionalnih ili ideoloških razloga. Ovaj zakon omogućava osobama koje su prošle proces rehabilitacije da dobiju jedinstveni oblik staža koji se produžava za vrijeme provedeno u kaznenim ustanovama. Ova novina može imati značajan utjecaj na penzije onih koji su bili žrtve političkih progona, omogućavajući im da dobiju pravedniju i proračunatiju penziju.
Osim produženog staža, rehabilitirane osobe imaju pravo na mjesečnu novčanu naknadu, što im može pomoći u ostvarivanju osnovnih životnih potreba. Ovo je posebno važno u kontekstu nezaposlenosti koja može proizaći iz prestanka rada zbog povrede prava i sloboda, jer se u takvim slučajevima prilikom izračuna penzije uzima u obzir i određeno vrijeme koje može trajati do dvije godine. Ove odredbe zakona su esencijalne, s obzirom da se mnogi od tih pojedinaca suočavaju s dodatnim izazovima prilikom ponovnog zapošljavanja ili usklađivanja s tržištem rada.
Kako bi se unaprijedila situacija, neophodne su dodatne reforme koje će omogućiti bolje uslove za penzionere te osigurati adekvatne mjesečne iznose koji će pokriti njihove osnovne potrebe. S obzirom na trenutne trendove, postoji potreba za sveobuhvatnom analizom penzionog sistema i njegovih komponenti kako bi se stvorili održivi modeli koji će garantirati dostojanstven život građanima u starijoj dobi. Mnoge zemlje u regionu već su implementirale slične promjene kako bi se suočile s izazovima starenja populacije i ekonomskih nejednakosti, a Srbija bi mogla naučiti iz tih iskustava.
Na kraju, važno je naglasiti da penzije nisu samo ekonomsko pitanje, već i pitanje ljudskih prava i dostojanstva. Pravična i adekvatna penzijska primanja neophodna su za očuvanje kvaliteta života starijih osoba. U tom smislu, penzijski sistem mora biti pravno i ekonomski održiv, uzimajući u obzir sve aspekte socijalne pravde i ekonomske sigurnosti. Samo tako ćemo biti u mogućnosti osigurati da naši stariji sugrađani žive s dostojanstvom i sigurnošću koja im je potrebna u njihovim zlatnim godinama.
