Izazovi penzionog sistema u Hrvatskoj: Povećanje penzija i šta ono znači za penzionere
U avgustu ove godine, više od 320.000 penzionera u Hrvatskoj dobit će blago povećanje svojih mjesečnih primanja. Ovo povećanje, iako skromno, pokreće važna pitanja o održivosti penzionog sistema u zemlji koja se suočava sa brojnim ekonomskim izazovima. U situaciji gdje su troškovi života u kontinuiranom porastu, dodatna sredstva od nekoliko evra po osobi postavljaju se pitanja: da li je to dovoljno za dostojanstven život? Ovaj članak istražuje razne aspekte penzionog sistema u Hrvatskoj, uključujući izazove, nejednakosti i potrebne reforme koje bi mogle osigurati bolju budućnost za penzionere.
Detalji o povećanju penzija
Prema informacijama Hrvatskog zavoda za penzijsko osiguranje, 323.000 korisnika najnižih penzija dobit će povećanje od 3%. Ova promjena se u praksi prevodi u dodatnih prosječno 12 evra mjesečno. Iako ovo povećanje može izgledati skromno, za mnoge penzionere, koji su čitav život posvetili radu, ono ne predstavlja samo novčanu korist, već i simbol borbe za bolji životni standard. Nažalost, mnogi od njih, posebno stariji, suočavaju se s izazovima koji ih dovode u situaciju da dobiju samo minimalna primanja. U mnogim slučajevima, ovo povećanje ne pokriva ni osnovne troškove života, koji su značajno porasli u posljednjim godinama.
Kompleksnost sistema i izazovi koje donosi
Među korisnicima najnižih penzija, značajan broj njih živi u inostranstvu, dok su mnogi bivši radnici iz drugih zemalja koji su se iselili u potrazi za boljim životom. Ova situacija ukazuje na kompleksnost penzionog sistema, gdje se susreću različite pravne i administrativne prepreke. Naime, mnogi radnici iz bivših socijalističkih država koji su radili u Hrvatskoj suočavaju se s poteškoćama prilikom ostvarivanja svojih prava na penziju, jer su njihovi doprinosi često bili uplaćivani u različitim sistemima. Ova kompleksnost dodatno otežava situaciju jer se penzioneri često moraju boriti s birokratskim preprekama koje ih udaljavaju od njihovih prava. Primjerice, oni koji su radili u više zemalja mogu se suočiti s problemima prilikom izračunavanja svojih penzija, što stvara dodatnu neizvjesnost u njihovim životima.
Nejednakosti u isplatama i izazovi za poljoprivrednike
Posebno zabrinjavajuće su nejednakosti koje se javljaju među raznim kategorijama penzionera. Mnogi poljoprivrednici i zanatlije suočavaju se s minimalnim primanjima zbog dugogodišnjeg rada u teškim i često neregulisanim uslovima. Ova situacija stvara sve veći broj penzionera koji se bore s minimalnim primanjima, što ukazuje na sve ozbiljniji problem u društvu. Na primjer, poljoprivrednici koji su radili u malim posjedima i nisu imali mogućnost plaćanja doprinosa na odgovarajući način često se suočavaju s penzijama koje ne omogućavaju ni osnovne životne potrebe. Ova nejednakost dodatno produbljuje socijalne razlike i stvara osjećaj bespomoćnosti među onima koji su cijeli svoj život posvetili radu na selu.
Rast siromaštva među starijom populacijom
Prema analizama Hrvatskog zavoda za statistiku, nivo siromaštva među starijom populacijom raste, a mnogi se penzioneri bore da prežive s penzijama koje često ne pokrivaju osnovne životne troškove. Alarmantno je da je u prvoj polovini 2025. godine čak 37% novih penzionera završilo u kategoriji najnižih penzija. S obzirom na to da je prosječna neto penzija svih novoupisanih iznosila 624,82 evra, jasno je da sve veći deo starije populacije mora živjeti na granici egzistencije. Ova situacija zahtijeva hitnu pažnju i akciju, jer se mnogi penzioneri suočavaju s izazovima poput nemogućnosti plaćanja osnovnih računa, lijekova ili čak obroka, što dovodi do povećanog stresa i zdravstvenih problema.
Potrebne reforme za održivost penzionog sistema
U ovom kontekstu, postavlja se ključno pitanje o održivosti penzionog sistema i adekvatnosti minimalnih primanja. Stručnjaci ukazuju na potrebu za sveobuhvatnijim reformama koje bi trebale uključivati povećanje doprinosa za penzije, kao i poboljšanje uslova rada i osiguranja za radnike. Ove mjere su od suštinskog značaja kako bi se osigurao pravičan i održiv sistem. Na primjer, potrebno je razmotriti uvođenje dodatnih beneficija za dugogodišnje radnike, kao i osnaživanje socijalne sigurnosti koja bi omogućila bolju zaštitu najugroženijih grupa. Takve reforme ne bi trebale biti samo ekonomske, već i društvene, s ciljem osiguranja boljeg kvaliteta života za sve penzionere u Hrvatskoj.
Obrazovanje i osnaživanje penzionera
Neophodno je uložiti napore u obrazovanje i informisanje građana o njihovim pravima i mogućnostima unutar penzionog sistema. Što je veća informisanost, to su veće šanse da budući penzioneri pravilno ostvare svoja prava i mogućnosti. Ovo ne uključuje samo edukaciju o pravima, već i pružanje podrške u planiranju penzijske budućnosti. Primjerice, organizacija radionica i informativnih sesija može pomoći budućim penzionerima da bolje razumiju kako da upravljaju svojim finansijama i osiguraju dostojanstven život nakon završetka radnog veka. Ova situacija postavlja pitanje koje više nije samo ekonomsko, već i društveno pitanje, koje zahtijeva pažnju i akciju svih sektora društva kako bi se osiguralo da svaka osoba koja je dala doprinos društvu može ostvariti dostojanstvenu starost.
Zaključak
Zbog svih ovih faktora, jasno je da dodatnih 12 evra mjesečno ne može biti viđeno kao luksuz, već kao nužnost koja omogućava pokrivanje osnovnih troškova. Sa stalnim porastom životnih troškova, ovaj iznos jednostavno ne pokriva stvarne potrebe građana. Ova situacija zahtijeva hitnu akciju i reforme koje će osigurati da penzije budu dovoljno visoke da pokriju troškove života, i da svi penzioneri mogu živjeti s dostojanstvom i sigurnošću. U tom smislu, od suštinskog je značaja posvetiti se razvoju strategija koje će dugoročno osigurati stabilnost i održivost penzionog sistema, kako bi se zadovoljile potrebe svih građana Hrvatske.
