Oglasi - Advertisement

Veliko međunarodno istraživanje objavljeno u časopisu Vaccine u februaru 2024. godine ukazalo je na rijetke sigurnosne signale povezane s vakcinama protiv COVID-19, među kojima su miokarditis i perikarditis nakon mRNA vakcina Pfizer-BioNTech i Moderna, te određeni neurološki i hematološki događaji povezani s AstraZenecinom vakcinom.

Tekst se nastavlja nakon oglasa

Analiza je obuhvatila gotovo 99 miliona vakcinisanih osoba iz osam država i zasnivala se na zdravstvenim evidencijama, a ne samo na prijavama neželjenih reakcija. Takav pristup omogućava širi uvid u rijetke događaje koji bi u manjim studijama mogli ostati neprimijećeni, ali istovremeno zahtijeva oprezno tumačenje rezultata.

Istraživači su pratili 13 različitih zdravstvenih stanja iz oblasti neurologije, kardiologije i hematologije, tražeći odstupanja između broja zabilježenih slučajeva i onoga što bi se moglo očekivati na osnovu ranijih podataka o učestalosti tih stanja u populaciji. Upravo u tome leži vrijednost ovakvih analiza: one ne presuđuju uzrok, nego otvaraju prostor za daljnje praćenje, dodatne provjere i poređenje s drugim naučnim radovima.

Šta je pokazala velika analiza

Studiju je provela međunarodna mreža Global Vaccine Data Network, koja je objedinjene zdravstvene podatke prikupila iz Australije, Argentine, Kanade, Danske, Finske, Francuske, Novog Zelanda i Škotske. Ukupno je obuhvaćeno 99.068.901 vakcinisanih osoba, što predstavlja izuzetno široku bazu za praćenje događaja koji se javljaju veoma rijetko.

Naučnici su se oslonili na podatke iz zdravstvenih sistema kako bi utvrdili da li su određena stanja zabilježena češće nego što bi se očekivalo u redovnom toku događaja. Takav metod je posebno važan jer zdravstveni problem koji nastane nakon vakcinacije ne znači automatski da je vakcina njegov uzrok. Ljudi razvijaju bolesti i iz drugih razloga, a neki slučajevi mogu se pojaviti i sasvim slučajno u periodu nakon primljene doze.

Prema rezultatima, uočeni su sigurnosni signali koje treba dalje pratiti, ali autori su naglasili da statistička povezanost ne znači da je vakcina u svakom pojedinačnom slučaju izazvala određeno stanje. To je posebno važno u javnim raspravama, jer se rezultati velikih opservacijskih studija često pogrešno tumače kao konačni dokaz, iako su oni prije svega dio šireg sistema nadzora sigurnosti.

Ovakav način praćenja posebno je važan zato što se mnoge rijetke nuspojave ne mogu jasno uočiti u manjim ispitivanjima. Kada je uzorak ogroman, moguće je vidjeti obrasce koji bi inače ostali skriveni, ali je jednako važno izbjeći preuveličavanje nalaza. Naučni signal nije isto što i potvrđena uzročno-posljedična veza, već pokazatelj da određenu pojavu treba dodatno ispitati.

Pfizer i Moderna: rijetki događaji povezani sa srcem

Među najvažnijim nalazima izdvojena je povezanost mRNA vakcina kompanija Pfizer-BioNTech i Moderna s rijetkim slučajevima miokarditisa i perikarditisa. Miokarditis je upala srčanog mišića, dok perikarditis označava upalu srčane ovojnice, odnosno perikarda. Oba stanja mogu izazvati bol u grudima, ubrzan ili nepravilan rad srca, otežano disanje i druge tegobe koje zahtijevaju ljekarsku procjenu.

Istraživači nisu tvrdili da se ove komplikacije javljaju često. Naprotiv, naglasili su da su rijetke, ali dovoljno važne da zaslužuju daljnje praćenje. Procjena rizika može zavisiti od više faktora, među kojima su dob, spol i broj primljenih doza, pa se rezultati ne mogu mehanički primijeniti na svaku populaciju na isti način.

Ovi nalazi nisu ostali samo unutar stručnih krugova. O njima je u februaru 2024. izvještavao i medicinski časopis The BMJ, koji je podsjetio na ranije prepoznate sigurnosne signale povezane s mRNA vakcinama. Za ljekare i zdravstvene institucije takve informacije imaju praktičnu vrijednost jer pomažu u preciznijem nadzoru i boljem razumijevanju mogućih nuspojava, posebno kada se posmatraju u kontekstu velikog broja primijenjenih doza.

AstraZeneca i rijetki neurološki te hematološki signali

Drugi dio rezultata odnosio se na vakcinu kompanije AstraZeneca, koja koristi virusni vektor umjesto mRNA tehnologije. U toj grupi zabilježeni su sigurnosni signali povezani s Guillain-Barréovim sindromom i trombozom moždanih venskih sinusa. Riječ je o rijetkim, ali ozbiljnim stanjima koja zahtijevaju brzo prepoznavanje i medicinsku procjenu.

Guillain-Barréov sindrom je neurološki poremećaj pri kojem imunološki sistem napada periferne živce. Može početi trnjenjem ili slabošću u rukama i nogama, a u težim slučajevima slabost se može širiti i utjecati na hod ili na mišiće koji učestvuju u disanju. Zbog toga se ovo stanje smatra ozbiljnim i zahtijeva pravovremenu dijagnozu.

Tromboza moždanih venskih sinusa predstavlja stvaranje krvnog ugruška u venama koje odvode krv iz mozga. To može ometati normalan protok krvi i dovesti do ozbiljnih posljedica. Mogući simptomi uključuju jaku ili neuobičajenu glavobolju, smetnje vida, neurološke promjene i napade, pa svaka sumnja zahtijeva hitno medicinsko zbrinjavanje.

Prema rezultatima analize, povećanje broja određenih rijetkih stanja zabilježeno je nakon prve doze AstraZenecine vakcine. Istovremeno, autori su podsjetili da statistički signal nije konačan dokaz uzročnosti u svakom pojedinačnom slučaju, nego pokazatelj da je potrebno dodatno istraživanje, poređenje s drugim studijama i pažljivo razmatranje mogućih alternativnih objašnjenja.

U završnom dijelu izvještaja navedene su i procjene dodatnog rizika za akutni diseminirani encefalomijelitis, poznat kao ADEM, te transverzalni mijelitis nakon AstraZenecine vakcine. ADEM je rijetko upalno stanje koje zahvata mozak i kičmenu moždinu, dok transverzalni mijelitis označava upalu dijela kičmene moždine koja može izazvati slabost, poremećaje osjeta i druge neurološke simptome. Procjene od 0,78 slučajeva ADEM-a i 1,82 slučaja transverzalnog mijelitisa na milion doza pokazuju koliko su takvi događaji rijetki u odnosu na broj primijenjenih vakcina.

Upravo zbog te rijetkosti istraživanja koja uključuju desetine miliona ljudi imaju posebnu težinu. Manje studije često nemaju dovoljno široku osnovu da pouzdano registruju pojave koje se javljaju kod vrlo malog broja osoba, pa se u takvim slučajevima oslanjanje na velike baze podataka pokazuje kao jedini način da se dođe do preciznijih procjena i realnijeg sagledavanja sigurnosnog profila vakcina.

Istovremeno, autori su insistirali na tome da se rezultati ne čitaju van konteksta. Rijetki sigurnosni signali ne znače da su vakcine izgubile svoju vrijednost niti da se mogu ignorisati koristi koje su imale u zaštiti od težih oblika bolesti. Suština ovakvih istraživanja je u tome da se zdravstveni sistem stalno prilagođava novim saznanjima i da se svaki potencijalni rizik drži pod nadzorom.

Za građane, ovakve studije prije svega znače da informacije o vakcinama treba pratiti iz provjerenih izvora i razumjeti u njihovom naučnom kontekstu. Ljudi koji primijete neuobičajene simptome nakon vakcinacije treba da se obrate ljekaru, a ne da sami izvode zaključke iz pojedinačnih brojki ili naslova koji naglašavaju samo jedan dio priče. U pozadini ostaje ista činjenica: sigurnost lijekova i vakcina prati se i nakon odobrenja, a nauka se razvija upravo kroz takva detaljna, dugotrajna posmatranja.