Oglasi - Advertisement

Neobično rano poremećen polarni vrtlog privukao je pažnju meteorologa širom Evrope, a glavno pitanje sada glasi: može li ovaj događaj donijeti hladniju zimu i prodore arktičkog zraka prema kontinentu, uključujući Balkan?

Tekst se nastavlja nakon oglasa

Visoko iznad Arktika, početkom novembra 2026. godine, zabilježen je preokret vjetrova u stratosferi koji stručnjaci opisuju kao najraniji takav događaj u gotovo sedam decenija savremenih mjerenja. Riječ je o promjeni koja sama po sebi ne znači da Evropa ulazi u ledenu sezonu, ali jeste signal da se u višim slojevima atmosfere odvija proces koji može uticati na vrijeme u sedmicama i mjesecima koji slijede.

Meteorolozi zato pažljivo prate razvoj situacije, jer su slični poremećaji ranije ponekad otvarali put hladnim prodorima prema Evropi. Ipak, iako je mogućnost zahlađenja realna, to još nije dovoljno da bi se govorilo o sigurnoj ledenoj zimi 2026/2027, posebno ne za Bosnu i Hercegovinu i širi balkanski prostor.

Posebnu težinu cijeloj priči daje činjenica da je promjena smjera stratosferskih vjetrova zabilježena 10. novembra, dok je prethodni najraniji rekord iznosio 28. novembar. Prema evidencijama koje se vode od 1958. godine, ovakav rani preokret do sada nije bio registrovan, a upravo zato ovaj novembarski razvoj izaziva veliko zanimanje u meteorološkoj zajednici.

Da bi se razumjelo zašto je ova pojava važna, potrebno je znati da polarni vrtlog nije jedan izolovan oblak hladnoće, nego ogroman sistem snažnih vjetrova koji tokom hladnijeg dijela godine kruže oko sjevernog polarnog područja. Kada je stabilan, hladan zrak se uglavnom zadržava na visokim geografskim širinama; kada oslabi ili se poremeti, raste mogućnost da dio te hladnoće krene prema jugu.

Rani preokret koji je iznenadio meteorologe

Prema analizama objavljenim tokom novembra, vjetrovi u stratosferi počeli su oslabljivati oko 6. novembra, a već 10. novembra došlo je do preokreta. Umjesto uobičajenog zapadnog strujanja, vjetrovi su na određenom nivou atmosfere počeli puhati u suprotnom smjeru. Takav događaj poznat je kao veliko iznenadno stratosfersko zagrijavanje i obično označava da je polarni vrtlog pod snažnim pritiskom atmosferkih talasa iz nižih slojeva.

Ovaj proces može djelovati dramatično na kartama i meteorološkim modelima, ali ne znači da se na tlu odmah osjeća promjena. Stratosfera se nalazi visoko iznad površine Zemlje, otprilike između deset i pedeset kilometara visine, pa se posljedice takvog poremećaja prema nižim slojevima atmosfere prenose tek nakon određenog vremena, a ponekad i ne u potpunosti.

Meteorolozi objašnjavaju da ovakve poremećaje često pokreću Rossbyjevi talasi, koji prenose energiju iz nižih dijelova atmosfere prema gore. Kada je njihov uticaj dovoljno snažan, polarni vrtlog se može usporiti, pomjeriti ili čak podijeliti na više dijelova. Upravo tada raste vjerovatnoća da se hladniji arktički zrak kasnije spusti prema Evropi, iako to ne mora biti slučaj u svakom scenariju.

Važno je i to da se slični događaji najčešće očekuju kasnije tokom zime, prvenstveno između januara i marta. Zbog toga je novembarski preokret dodatno zanimljiv stručnjacima Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze i britanske službe Met Office, jer se odvija u periodu kada se polarni vrtlog tek razvija prema svom zimskom maksimumu.

Šta bi se moglo dogoditi u Evropi

Najveća nepoznanica sada je da li će se promjene iz stratosfere prenijeti u niže slojeve atmosfere, gdje nastaju vremenske prilike koje svakodnevno osjećamo. Ako se to dogodi, može doći do pomjeranja mlazne struje i preuređivanja velikih područja visokog i niskog pritiska, što u pojedinim okolnostima otvara prostor za hladnije prodore prema sjevernoj, zapadnoj, centralnoj ili istočnoj Evropi.

Istovremeno, isti poremećaj može imati različite posljedice za različite dijelove kontinenta. Dok bi jedna regija mogla ući u hladniji i sušniji period, druga bi mogla imati potpuno blaže prilike od prosjeka. Prema objašnjenjima britanskih meteorologa, oko dvije trećine velikih događaja iznenadnog stratosferskog zagrijavanja povezano je s kasnijim hladnijim i sušnijim uslovima u dijelovima sjeverne i sjeverozapadne Evrope, ali taj odnos nije garancija da će se isti obrazac ponoviti i ove zime.

U meteorološkom smislu, zimski obrasci zavise od više faktora: položaja anticiklona, pravca kretanja ciklona, mlazne struje i rasporeda hladnih zračnih masa. Zato jedan rani poremećaj u stratosferi ne može sam po sebi dati konačan odgovor na pitanje kakva će biti cijela zima, nego samo povećava mogućnost određenih scenarija.

Upravo zbog toga meteorolozi u ovom trenutku ne govore o sigurnoj ledenoj sezoni, nego o povećanom potencijalu za promjene. Naredne sedmice će pokazati hoće li se poremećaj zadržati, oslabiti ili prenijeti dovoljno snažno da utiče na vrijeme pri tlu u Evropi.

Balkan između nade u snijeg i opreza prema prognozama

Za Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Hrvatsku i druge zemlje jugoistočne Evrope pitanje je posebno osjetljivo, jer zimske prilike u regionu često zavise od toga odakle dolazi zrak. Kada hladna kontinentalna masa prodire sa sjevera ili sjeveroistoka, temperature mogu naglo pasti, naročito u unutrašnjosti i planinskim krajevima. Ako se takav zrak spoji s vlažnijim ciklonalnim sistemima nad Sredozemljem, tada raste vjerovatnoća snježnih padavina.

Međutim, ni tada ništa nije automatski zagarantovano. U Bosni i Hercegovini razlike između sjevernih, centralnih, planinskih i južnih područja mogu biti velike, pa isti meteorološki obrazac može donijeti snijeg u jednom dijelu zemlje, a kišu ili osjetno blaže vrijeme u drugom. Upravo je to razlog zbog kojeg se sezonske pretpostavke moraju čitati pažljivo i bez brzih zaključaka.

Iz dostupnih novembarskih informacija ne može se tvrditi da će Balkan kroz cijelu zimu biti zahvaćen ekstremnom hladnoćom. Povećana mogućnost hladnih prodora ne znači da su poznati konkretni datumi, snježne epizode ili najniže temperature. Zbog toga se stanovnicima preporučuje da se oslanjaju na redovne prognoze nadležnih meteoroloških službi, naročito kada su u pitanju naredni dani i sedmice.

Meteorološka zajednica podsjeća i na primjer zime 2018. godine, kada je nakon velikog iznenadnog stratosferskog zagrijavanja uslijedio snažan prodor hladnog zraka prema Evropi, poznat pod nazivom „Zvijer s istoka“. Taj događaj donio je veoma niske temperature, snijeg i poremećaje u saobraćaju u više zemalja, ali stručnjaci ističu da takvi primjeri ne znače da će se isti scenarij ponoviti u identičnom obliku.

Za sada je najvažnije da rani preokret stratosferskih vjetrova ostaje meteorološki izuzetan događaj, ali ne i konačna prognoza zime. Naredni razvoj atmosferskih prilika odlučiće hoće li Evropa, pa i Balkan, osjetiti snježniji decembar, izraženije januarsko zahlađenje ili tek povremene prodore hladnog zraka koji će ostati upisani kao još jedan podsjetnik koliko je atmosfera složen i promjenjiv sistem.