Srčani udar jedno je od najtežih i najopasnijih stanja koja mogu pogoditi čovjeka. Pravovremeno prepoznavanje simptoma i brza reakcija često su presudni za spašavanje života i smanjenje trajnih oštećenja srčanog mišića. Saznajte u nstavku više…
- Stručnjaci stalno naglašavaju važnost poznavanja znakova i pravilnog postupanja, jer upravo te prve minute mogu odlučiti o ishodu.
Dr. Jeremy London, poznati kardiolog i kardiohirurg, u svojim javnim obraćanjima pacijentima objašnjava složene medicinske teme na jednostavan način. Jedno od najčešćih pitanja koje dobija odnosi se na ulogu aspirina u hitnim situacijama. Prema njegovim riječima, srčani udar nastaje kada krvni ugrušak začepljuje krvnu žilu i sprečava normalan dotok krvi, ostavljajući srčani mišić bez dovoljno kisika. Tada svaka sekunda postaje dragocjena.
- Aspirin, objašnjava dr. London, može igrati važnu ulogu jer razrjeđuje krv i smanjuje rizik od dodatnih ugrušaka. U hitnim situacijama savjetuje se da osoba odmah pozove hitnu pomoć, ali i da sažvaće tabletu aspirina od 325 mg. Žvakanje ubrzava djelovanje lijeka i može povećati šanse za preživljavanje.
Simptomi srčanog udara nisu uvijek jednaki kod svih pacijenata. Najčešći znak jeste bol u grudima, koja se opisuje kao pritisak, stezanje ili težina ispod prsne kosti. Taj osjećaj često se širi prema lijevom ramenu i ruci, ali može obuhvatiti i obje ruke, leđa, vrat, čeljust, zube ili gornji dio trbuha. Uz bol se mogu javiti i hladan znoj, osjećaj slabosti i otežano disanje.
Kod nekih osoba simptomi su vrlo blagi, dok drugi uopšte nemaju klasične znakove, što dodatno otežava prepoznavanje. Pored bola, često se javljaju i:
-
mučnina i povraćanje,
-
žgaravica ili osjećaj probavne smetnje,
-
vrtoglavica i nesvjestica,
-
ubrzani ili nepravilni otkucaji srca,
-
snažna tjeskoba koja može podsjećati na napad panike.
Postoje i razlike među polovima. I muškarci i žene najčešće osjećaju bol u grudima, ali žene češće imaju dodatne simptome poput nedostatka zraka, boli u leđima ili čeljusti, neuobičajenog umora i problema sa spavanjem. Ovi znaci se ponekad ne povezuju odmah sa srcem, što dovodi do kašnjenja u traženju pomoći.
- Ljekari upozoravaju i na tzv. tihi srčani udar, koji prolazi bez uobičajenih simptoma. Pacijent ga može doživjeti nesvjestan da se nešto ozbiljno dešava. Simptomi su često neodređeni: vrtoglavica, nepravilni otkucaji srca, otežano disanje ili samo osjećaj nelagode. Takvi udari se često otkriju tek kasnije, prilikom pregleda ili snimanja srca, a mogu ostaviti ozbiljne posljedice.
- Važno je naglasiti da mnogi pacijenti dobiju znakove upozorenja satima, danima ili čak sedmicama prije samog srčanog udara. Najčešće se radi o angini, bolu ili pritisku u grudima koji se javlja i pri manjem naporu, a ponekad se ne povlači ni tokom odmora. To je signal koji nikako ne treba ignorisati.
Stručnjaci ističu da je najefikasnije liječenje moguće ako se reaguje unutar prva dva sata od pojave simptoma. Svako odlaganje značajno povećava rizik od trajnog oštećenja srca i smanjuje mogućnosti liječenja. Zato se naglašava: čak i najmanja nelagoda koja traje duže ili se ponavlja mora se ozbiljno shvatiti, a hitna pomoć odmah pozvati.
