U današnjem članku vam pišemo na temu proljetne njege jagoda i načina kako pravilna prihrana može pomoći da biljke razviju mnogo krupnih i ukusnih plodova. Proćitajte…
Mnogi vrtlari znaju da upravo početak marta često odlučuje kakva će biti cijela sezona jagoda.
Kada zima polako počne popuštati, prvi topliji dani donose novu energiju u vrtove i bašte.
Međutim, biljke jagoda nakon hladnih mjeseci često ne izgledaju onako kako bismo željeli. Mraz, hladan vjetar i velika količina vlage tokom zime mogu ostaviti trag na listovima i zemljištu. Zbog toga se početak proljeća smatra periodom kada se zasadu mora posvetiti posebna pažnja.
- Prije nego što se razmišlja o prihrani, najvažnije je pažljivo pregledati biljke. Često se na jagodama mogu vidjeti suhi, požutjeli ili oštećeni listovi koji su nastali tokom zime. Takvi listovi više ne pomažu biljci, već je samo opterećuju. Osim toga, u njima se mogu skrivati štetočine ili uzročnici bolesti.
Zbog toga mnogi iskusni uzgajivači prvo rade temeljno čišćenje zasada. Potrebno je ukloniti sve stare i oštećene dijelove biljke, ali pri tome paziti da se ne ošteti centralni dio iz kojeg će izrasti novi listovi i cvjetovi. Kada se uklone stari listovi, biljka dobija više prostora i energije za novi rast.
Jednako je važno da se biljni ostaci ne ostavljaju u blizini gredica. Ako ostanu na zemlji, mogu postati izvor zaraze ili mjesto gdje će se zadržati štetočine. Zato ih je bolje ukloniti s parcele i tako smanjiti rizik od problema tokom sezone.
Nakon što su biljke očišćene, sljedeći korak je briga o zemljištu. Tokom zime tlo se često zbije i na površini se stvori tvrda pokorica. Kada se ona razbije laganom obradom, zemlja postaje prozračnija i korijen lakše dolazi do kisika.
- Plitko rahljenje zemlje između redova također pomaže da se uklone mladi korovi koji su počeli nicati s prvim toplijim danima. Ako se korovi ostave da rastu, oni će uzimati vlagu i hranjive materije koje su potrebne jagodama.
Tek nakon ovih osnovnih koraka dolazi vrijeme za razmišljanje o prihrani. Iako mnogi vrtlari žele što prije dodati đubrivo, stručnjaci savjetuju malo strpljenja. Jagode neće moći iskoristiti hranjive materije dok se zemlja ne zagrije dovoljno.
Kada temperature postanu stabilnije, može se početi sa prvom proljetnom prihranom. U ovoj fazi posebno se preporučuju đubriva koja sadrže veći udio fosfora. Fosfor ima važnu ulogu u jačanju korijenovog sistema, što je izuzetno važno nakon zime.
- Kada je korijen snažan, biljka može bolje usvajati vodu i hranjive materije. Upravo zbog toga pravilna prihrana na početku vegetacije može značajno uticati na kasnije cvjetanje i razvoj plodova.
Ipak, neki proizvođači primjećuju da u određenim uslovima bolje rezultate daju uravnotežena NPK đubriva. Ova đubriva sadrže tri osnovna elementa – azot, fosfor i kalijum – u približno jednakim omjerima.
Svaki od tih elemenata ima svoju ulogu. Azot podstiče rast listova, fosfor jača korijen, dok kalijum pomaže u formiranju cvjetova i kasnije utiče na kvalitet plodova. Kada su ovi elementi pravilno raspoređeni, biljka se razvija ravnomjerno i stabilno.
