Koliko puta su sjemenke grožđa završile u kanti, a da niko nije razmišljao šta se u njima krije? Dok slatke bobice osvajaju nepce, sitne jezgre u samom srcu ploda nose koncentrovanu mješavinu polifenola, vlakana i mikronutrijenata.Više donosimo u nastavku teksta….
U njima su proantocijanidini (OPC), flavonoidi i vitamin E koji štite ćelije od oksidativnog stresa – procesa koji, ako se otme kontroli, ubrzava starenje i doprinosi razvoju hroničnih bolesti. Zbog toga se sjemenke sve češće spominju kao mali, ali moćni saveznik uravnotežene ishrane.
- Priča je privlačna, ali treba ostati prizeman: sjemenke grožđa nisu lijek protiv raka, niti postoji jedna namirnica koja može „ugasiti“ bolest. Ono što nauka zaista bilježi je da ekstrakt sjemenki grožđa (GSE) obiluje antioksidansima koji mogu neutralisati slobodne radikale i time potencijalno smanjiti oštećenje DNK. U laboratorijskim uslovima, ovi polifenoli ponekad pokazuju selektivno djelovanje na tumorske linije – usporavaju diobu ili potiču programiranu smrt oštećenih ćelija – dok zdravo tkivo ostaje manje pogođeno. Međutim, to su preklinički nalazi; put od epruvete do preporuke u ordinaciji dug je i strogo kontrolisan.
U svakodnevnom životu, sjemenke doprinose onome što je dokazano korisno: raznovrsnoj, šarenoj ishrani bogatoj biljnim vlaknima i polifenolima. OPC može pomoći elastičnosti krvnih sudova, pa se ekstrakti često istražuju u kontekstu mikrocirkulacije i zdravlja vena. Antioksidansi iz sjemenki podržavaju odbrambene mehanizme organizma, posebno kad je ishrana siromašna voćem i povrćem. Ako se odluči za dodatak, razumno je držati se umjerenih doza i čitati uputstva proizvođača; komercijalni preparati često se kreću u rasponu 100–300 mg dnevno, ali to nije „čarobna brojka“ – individualne potrebe razlikuju se i važno je osluškivati vlastito tijelo.
Domaći izvori zdravlja već dugo naglašavaju da je širok tanjir najbolja zaštita. Hrvatski zavod za javno zdravstvo u svojim edukativnim materijalima o pravilnoj prehrani podsjeća da prevencija hroničnih bolesti počiva na cjelovitom obrascu: više biljnih namirnica, manje ultra-prerađene hrane, redovno kretanje i nepušenje. U takvom okviru i sjemenke grožđa imaju smisla – kao dodatni izvor polifenola, a ne kao zamjena za terapiju ili zdrave navike.
- I Institut za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut” u svojim preporukama o životnom stilu naglašava ulogu antioxidativno bogate prehrane i kontrolu faktora rizika (krvni pritisak, šećer, LDL holesterol). Poruka je jednostavna: nema jednog superhranjivog sastojka koji poništava loše navike, ali mnogo malih, dosljednih izbora – među kojima i povremeno jedenje grožđa sa sjemenkama – kumulativno pravi razliku.
Kako ih praktično uvrstiti na jelovnik? Najjednostavnije: pojesti grožđe sa sjemenkama i dobro sažvakati. Dodaju se i u smoothie (blender ih fino usitni), posipaju preko jogurta i zobene kaše, ili se umiješaju u salate od zrna zajedno s orasima, sjemenkama bundeve i maslinovim uljem. U desertima, fino mljevene sjemenke mogu dati orašastu notu biskvitima od integralnog brašna. Poenta nije „skupiti dozu“, nego rasporediti male porcije kroz sedmicu – baš kao i ostale izvore polifenola (borovnice, nara, zeleni čaj, kakao).
Za one koji razmišljaju o ekstraktu, vrijedi nekoliko pravila: birati proizvode jasnog porijekla i standardizovanog sadržaja OPC-a, početi od niže doze i procijeniti kako se osjeća probava (polifenoli nekima mogu izazvati nelagodu), a zatim – po potrebi i uz stručni savjet – prilagoditi. Kombinovanje više dodataka bez potrebe nema smisla; bolja je jedna promišljena odluka nego pretrpan ormarić.
- Zdravstvena slika pušača i bivših pušača često uključuje pojačan oksidativni stres. Iako nijedan dodatak ne briše rizike dima, uvođenje više antioksidativno bogatih namirnica – među kojima su i sjemenke grožđa – može biti korak u smjeru balansa. Najveći dobitak, naravno, dolazi od potpunog prestanka pušenja; sve ostalo su pomoćne mjere.
